Josipović odao počast žrtvama u Sijekovcu, Briševu i Kozarcu

Drugog dana boravka u BiH hrvatski predsjednik Ivo Josipović se u Derventi sastao s čelnicima političkih stranaka, uglavnom onih s hrvatskim predznakom, te pritom upozorio na to da su Hrvati u Republici Srpskoj i dalje u teškom položaju te da povratak prognanih teče presporo, istaknuvši da je u tom pogledu važno otvoriti novu stranicu i novo ozračje. “Problem je vrlo kompleksan i zasigurno ga jedan sastanak neće riješiti, no važno je otvoriti novu stranicu i novo ozračje”, kazao je Josipović. Tijekom dana Josipović se sastao i s izaslanstvom Vlade RS, predvođenim premijerom Miloradom Dodikom, a nakon tog susreta potvrdio je kako je upravo povratak izbjeglih i prognanih bio među glavnim temama tog susreta.

Na pitanje novinara hoće li se ispričati Srbima za zločine koji su nad njima počinili Hrvati u BiH, Јosipović je rekao da nije pitanje isprike. “Mi dolazimo u BiH da se zajedno s našim domaćinima, znači Hrvatima, Srbima i Bošnjacima poklonimo žrtvama”.

Dodik je kazao da osobno nema nikakvih rezervi glede povratka izbjeglih i prognanih. “Pozivam sve koji su ranije živjeli u RS da se vrate, a vlada RS im može jamčiti sigurnost”, kazao je Dodik. Najavio je i svoj odlazak u Hrvatsku kako bi s ljudima koji žele vratiti na licu mjesta razgovarao o njihovim konkretnim potrebama i problemima.

Nakon sastanka predstavnika hrvatskih stranaka u BiH s Josipovićem, predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić je optužio vlasti RS za prikrivene opstrukcije povratka Hrvata, navodeći konkretan primjer problem koji Hrvati imaju prilikom vađenja osobnih dokumenata u Republici Srpskoj. Naglasio da u posjetu hrvatskog predsjednika vidi dvije simbolike: prva je sastanak Igmanske inicijative i potpora regionalnoj suradnji, ali, kaže, da je prije toga neophodno postići unutargraničnu suradnju i integraciju u samoj BiH.

Drugu simboliku vidi u činjenici da je sastanak s Josipovićem održan i derventskoj katoličkoj crkvi Svetog Jure što, kaže, govori o položaju Hrvata u BiH posebno u RS jer očito je “da nema institucije u kojoj bi se Hrvati mogli sastati”. Ipak smatra da će Josipovićeva posjet biti ohrabrenje za Hrvate u Posavini da se vrate, odbacujući kao netočne neke navode da se oni ne žele vratiti.

Predsjednik Josipović potom je položio vijenac i zapalio svijeću kod pravoslavne Spomen crkve Sv. Ognjene Marine u Sijekovcu nedaleko od Bosanskog Broda, u spomen na srpske civile ubijene u tom mjestu 26. ožujka 1992. Osim predsjednika Josipovića, počast civilnim žrtvama u Sijekovcu odali su polaganjem vijenca i paljenjem svijeće i predsjednik i premijer Republike Srpske Rajko Kuzmanović i Milorad Dodik, dok je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić položio cvijeće. Nakon toga su Josipović, Kuzmanović, Dodik i Tihić položili su vijence i na spomen-obilježje stradalim Hrvatima u Briševu kod Prijedora te stradalim Bošnjacima u Kozarcu. Njima se u Briševu i Kozarcu pridružio i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji, zbog kašnjenja leta iz Zagreba, nije prethodno prisustvovao polaganju vijenaca stradalim Srbima u Sijekovcu kod Broda.

Tijekom posjeta BiH Josipović se u Žepču, iza zatvorenih vrata, susreo s vrhbosanskim nadbiskupom Vinkom Puljićem, a u privatni posjet primio ga je i poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.

1 Comment

  1. josipovic i svaki buduci presjednik hrvatske mora kad dodje u bih zvanicnu posjetu da prije svega posjeti harem potocare i tamo oda pocast zrtvama na cijim mkostima je iznikla nezavisna drzava hrvatska i polunezavisna drzava bih.ako to ne ucini onda je neprijatelj bosnjaka muslimana i bih sto je i ovaj josipovic ucinio a ne banja luku tamo pa onda gde zeli balkan institut usa

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*