Kajin: Hrvati iz BiH u velikoj su mjeri pomagali Hrvatsku u ratu

Premda su iz oporbe ustvrdili kako se suradnja s Hrvatima izvan Hrvatske, koja je dosad bila pomalo zapostavljena, predizborno aktualizira predloženim zaključcima Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, iz HDZ-a poručuju kako je poboljšanje suradnje iskrena nakana Vlade.

Predsjednik odbora Ivan Bagarić kazao je kako su “daleko odmakli” u izradi Strategije o čemu očekuju konsenzus svih stranaka. Sličan dokument su, kaže, izradili i primjerice u Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Irskoj i drugim zemljama neposredno prije ili nakon ulaska države u EU, radi očuvanja nacionalnog identiteta.

Bagarić napominje kako je potreban i preustroj Hrvatske matice iseljenika u krovno tijelo za skrb o Hrvatima izvan Hrvatske, u obostranom interesu, te osnivanje vladinog savjeta, a za to je pak nužno donošenje zakona o Hrvatima izvan Hrvatske što je, kaže, obećala i premijerka.

U hrvatskom iseljeništvu, odnosno dijaspori, živi oko tri milijuna ljudi: oko dva milijuna u prekomorskim zemljama, oko 600 tisuća u europskim zemljama, dok ih se oko 300 tisuća smatra autohtonom manjinom, naveo je Bagarić.

“Povezivanje s Hrvatima u BiH, potpora njihovu povratku i ostanku u BiH te očuvanje njihove pune jednakopravnosti od strateškog su interesa za Hrvatsku”, smatra i ističe kako treba učiniti sve kako bi Hrvati u BiH mogli osigurati svoj ustavni status.

Josip Leko (SDP) je, pozdravljajući te inicijative, naglasio kako je skrb o Hrvatima izvan Hrvatske nacionalna, a ne stranačka obveza. Upozorio je i da još uvijek nema definirane politike ni konsenzusa prema Hrvatima izvan Hrvatske pa je ta pomoć često kontraproduktivna. “Ne budimo licemjerni, najčešće govorimo o brizi Hrvatske za Hrvate u BiH, a kad je riječ o stvarnoj dijaspori tek treba utvrditi nacionalni interes”, dodao je.

Damir Kajin (IDS) je podsjetio da su Hrvati u BiH u velikoj mjeri pomagali Hrvatsku u ratu od 1991. do 1995., a da ih se danas, zbog posla ili korištenja socijalnih službi, doseljava godišnje oko 13.000.

Kad je riječ o Sloveniji, trebalo bi, kaže, inzistirati da Hrvati ondje izbore status nacionalne manjine.

“Hrvati izvan Hrvatske veliki su potencijal društvenog i gospodarskog razvitka Hrvatske”, smatra Ivo Andrić (HDZ). Govoreći o Hrvatima u BiH apelirao je na gospodarstvenike koji ondje ulaze poslom, da daju mogućnost Hrvatima da rade jer je svako radno mjesto garancija ostanka jedne obitelji.

Goran Beus Richembergh (HNS-HSU) smatra kako nije uputno idealizirati priču o Hrvatima koji žive u inozemstvu. “Možemo govoriti o milijunima ljudi koji imaju hrvatski korijen, ali teško da svi oni to doista žive, osjećaju i razvijaju”, dodao je. Naveo je i kako ga je zabolilo kad su u Clevelandu dočekani kao antihrvatska stranka jer im se godinama govorilo da samo jedna stranka štiti njihove interese.

“Hrvati u BiH su mimo svih drugih jer su autohtoni narod sa statusom konstititutivnog i to, pod svaku cijenu, trebaju zadržati”, kazao je i dodao kako “Hrvatska treba prestati prodavati maglu i pokrenuti niz prekograničnih projekata koji će osigurati kvalitetniji život i nama i njima”.

Boro Grubišić (HDSSB) ističe kako ne treba čuditi nepovjerenje Hrvata iz SAD kad predsjednica HNS-a navodi u jednom tekstu da deklaraciju o Domovinskom ratu treba marginalizirati. Upitao je zašto 20 tisuća Hrvata ili porijeklom Hrvata u ladicama MUP-a čeka da bi ostvarili hrvatsko državljanstvo, dok su za Hrvate u BiH rezultati “svako svojoj kući” gotovo zanemarujući.

Je li tome kriva vlast u Republici Srpskoj, Federaciji BiH ili smo politikom ekonomske pomoći za doseljene Hrvate tome sami doprinjeli, pita se Grubišić.

Oni koji su doselili u Hrvatsku, kaže, danas doživljaju da moraju ići dalje pa te izbjeglice pretvaramo u pravu dijasporu.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*