Kongres u povodu 1150. godišnjice misijskog djelovanja sv. Ćirila i Metoda među Slavenima

ciril-i-metodMeđunarodni kongres “Sveti Ćiril i Metod među slavenskim narodima: 1150 godina od početka misijskoga djelovanja” održava se 25. i 26. veljače u Rimu. Kongres počinje 25. veljače u 7.30 sati svečanom liturgijom sv. Ivana Zlatoustog koju će u papinskoj bazilici Svete Marije Velike predvoditi veliki nadbiskup Grkokatoličke Crkve u Slovačkoj Jan Babjak i apostolski egzarh za grkokatolike u Češkoj biskup Ladislav Hučko.

Radovi prvoga dana održavaju se na Papinskome orijentalnom institutu, prvim dijelom predsjedat će umirovljeni prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda kardinal Jozef Tomko, a moderirati apostolski egzarh za katolike bizantsko-slavenskog obreda u Bugarskoj biskup Christo Proykov.

Nakon pozdravne riječi rektora Instituta o. Jamesa McCanna, SJ, predavanje “Povijesni i politički kontekst misije svetih Ćirila i Metoda među slavenskim narodima” održat će biskup Nitre Viliam Judak a tajnik Kongregacije za Istočne Crkve nadbiskup Cyril Vasil govorit će na temu “Crkveni kontekst svetih Ćirila i Metoda između Bizanta i Rima”.

“Osvrt na prijevode svetih knjiga i razvoj nacionalnih kultura. Doprinos svetih Ćirila i Metoda” bit će tema predavanja predsjednika Papinskog vijeća za kulturu kardinala Gianfranca Ravasija, dok će “Liturgija na narodnom jeziku: teološka i pastoralna pitanja na tragu svetih Ćirila i Metoda” biti tema predavanja umirovljenog profesora slavenske filologije na Sveučilištu u Würzburgu Christiana Hannicka.

Poslijepodnevnim dijelom rada predsjeda umirovljeni prefekt Kongregacije za ustanove posvećenog života i društva apostolskog života kardinal Franc Rode, a moderira nadbiskup Bratislave Stanislav Zvolensky.

“Bizansko-slavenska misija: politički ili vjerski fenomen?” bit će tema predavanja prof. Richarda Čemusa, SJ, s Papinskog orijentalnog instituta. Dr. Andrej Škoviera iz Slovačke akademije znanosti govorit će o temi “Učenici i nastavak rada svetih Ćirila i Metoda”, dok će predavanje “Liturgija ćirilo-metodske misije: izvori i interpretacije” održati dr. Šimon Marinčak sa Sveučilišta u Trnavi.

Radovi drugog dana kongresa, u utorak 26. veljače, odražavaju se na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Nakon mise u 8 sati u sveučilišnoj kapeli, sudionicima će pozdravnu riječ uputiti rektor o. Francois-Xavier Dumortier, SJ. Prvim dijelom rada predsjedat će krakovski nadbiskup kardinal Stanislaw Dziwisz, a moderirati generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović.

Predavanje “Sveti Ćiril i Metod u učenju bl. Ivana Pavla II.: Egregiae Virtutis e Slavorum Apostoli” održat će apostolski egzarh za katolike bizantskog obreda u Grčkoj biskup Dimitrios Salachas.

“Ekleziološka vizija svetih Ćirila i Metoda i njihov odnos prema ekumenizmu” naslov je predavanje koje će održati praški nadbiskup kardinal Dominik Duka, “Inkulturacija u radu svetih Ćirila i Metoda i današnje misijske metode” tema je predavanja mons. Gianfranca Colzanija s Papinskog sveučilišta Urbaniana, dok će predavanje “Doprinos svetih Ćirila i Metoda, suzaštitnika Europe, novoj evangelizaciji” održati predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije kardinal Salvatore Fisichella.

Posljednjim dijelom kongresa koji počinje u 16 sati predsjeda zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a moderira apostolski egzarh za vjernike bizantskog obreda u Makedoniji biskup Kiro Stojanov.
Predavanje “Kontravezne apologetike Konstantina Filozofa i dijalog s islamom danas” održat će prof. Samir Khalil Samir, SJ, s Papinskog istočnog instituta, dok umirovljeni profesor Papinskog sveučilišta San Tomasso d’Aquino Stjepan Krasić, OP, govori o “Kontinuitetu ćirilo-metodske ideje i tradiciji slavenskih naroda”.

Po završetku izlaganja slijedi okrugli stol koji će moderirati nadbiskup Cyril Vasil, a sudjeluju prof. Christian Hannick, biskup Dimitrios Salachas, dr. Andrej Škoviera, prof. Richard Čemus i mons. Gianfranco Colzani. Kongres će zaključiti kardinal Jozef Tomko. [IKA]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*