Andrićgrad mnogi Bošnjaci doživljavaju kao provokaciju

Dva različita događaja, u razmaku od samo dva dana, u malom istočnobosanskome gradiću Višegrad za mnoge pokazuju zašto je Bosna i Hercegovina i danas najproblematičnija zemlja u području s malim izgledima da njezine podjele i kontroverze uskoro budu prevladane.

Prvi od ta dva tek naoko nepovezana događaja tek se treba zbiti. Američki veleposlanik u BiH Patrick Moon danas će posjetiti Višegrad povodom završetka projekta podrške održivog povratka Bošnjaka u tu općinu.
U taj projekt uloženo je 134.000 dolara, od čega je Veleposlanstvo osiguralo oko 25.000.

Cilj projekta je podržati povratak 32 bošnjačke obitelji unaprjeđenjem životnih uvjeta, pri čemu je 27 obitelji dobilo pomoć za poljoprivredne djelatnosti, a za pet obitelji popravljene su kuće.

Simboličan povratak u Višegrad

Usprkos takvim projektima, povratak prognanika u Višegrad i druge općine praktično je simboličan. U ovoj općini prije rata živjelo je blizu 15.000 Bošnjaka, vratilo se ih se tek nešto više od tisuću i pol.

Etničko čišćenje ovoga grada počelo je 16. travnja 1992. godine, kada su tadašnja JNA i srpske paravojne snage zauzele grad. Praktično svi Bošnjaci i mali broj Hrvata su »etnički očišćeni«, a na tom području počinjeni su neki od najgorih ratnih zločina – ljudi su živi spaljivani, žene silovane, mnogi su na različite načine zvjerski mučeni.

Ozloglašena je bila postrojba »Osvetnici«, a zapovjednik te postrojbe Milan Lukić osuđen je na Haaškom sudu na doživotnu robiju, što je najteža kazna koju ICTY uopće može izreći.

Kontroverzni projekt

Istodobno s mukotrpnim i uglavnom neuspješnim pokušajima intenziviranja povratka Bošnjaka-muslimana u Višegrad, vlasti Republike Srpske (RS), predvođene predsjednikom Miloradom Dodikom, potvrdile su namjeru da u kontroverzni projekt gradnje »Andrićeva grada« u Višegradu do 2014. godine ulože gotovo 30 milijuna konvertibilnih maraka (više od 15 milijuna eura).

Riječ je o ideji redatelja Emira Kusturice, a kameni grad trebao bi postati turistička atrakcija i »oživjeti« literaturu Ive Andrića, književnika koji je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu.

Radnja Andrićeva najpoznatijeg djela, romana »Na Drini ćuprija«, odvija se upravo u Višegradu, a taj je roman učinio širom svijeta poznatim prelijepi višegradski Most Mehmed-paše Sokolovića, jedan od nacionalnih spomenika BiH.

Ceremonija početka radova na gradnji »Andrićgrada« održana je u utorak svojevrsnim performansom tijekom kojeg su izvedeni dijelovi glasovite opere »Carmina Burana«, uz istodobnu buku teških građevnih strojeva. Ceremoniji su prisustvovali i redatelj Kusturica i predsjednik RS-a Dodik.

Ipak, za mnoge Bošnjake ovo je samo još jedna provokacija koja dolazi iz Republike Srpske, i to provokacija koja ima višestruku simboliku

S jedne strane, Emir Kusturica nije osobito omiljen među Bošnjacima zbog svojih izrazito prosrpskih stavova i svojedobne podrške režimu Slobodana Miloševića. Posebno iritantnim oni smatraju Kusturičine stavove o uzrocima sukoba na bosanskohercegovačkim prostorima, a neke od tih stavova Kusturica je ponovio i vezano uz projekt gradnje »Andrićgrada«.

»Ovakav grad treba pacificirati, vratiti vrijeme kraja srednjeg i početka novog stoljeća kada na ovim prostorima, zbog otomanske imperije, renesansa nije mogla doći do izražaja«, kazao je Kusturica.

S druge strane, tu je i problem dnevnopolitičke zloporabe djela Ive Andrića. Nisu rijetki bošnjački intelektualci koji smatraju da je Andrić, premda briljantan pisac, ipak u svojim djelima jednostrano prikazao društvene odnose za vrijeme vladavine Turske na području Bosne, te da je popularnost njegovih djela pridonijela stvaranju klišeja o višestoljetnoj međuvjerskoj i međuetničkoj mržnji koja je, navodno, bila uzrok i krvoprolića u posljednjem ratu.

Mnogi zločini koje su počinile srpske snage u BiH »pravdani« su, naime, »osvetom« za neka davna vremena. Nije li spomenuta ozloglašena Lukićeva postrojba nosila naziv »Osvetnici«, nisu li prve riječi Ratka Mladića nakon ulaska u Srebrenicu i početak genocida bile o »osveti Turcima« i »pobuni protiv dahija«.

Zbog toga, teško je vjerovati da će gradnja »Andrićeva grada« u Višegradu pridonijeti međunacionalnom povjerenju. Prije će biti da će se dogoditi suprotno, usprkos tomu što je Milorad Dodik kazao da je riječ o projektu »ljubavi, entuzijazma i vjere«. Nažalost, Bošnjaka-muslimana je danas jako malo u Višegradu, pa neće osjetiti koristi čak niti od najavljenoga gospodarskog preporoda koji bi trebao doći s turistima.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

5 Comments

  1. IVO ANDRIC JE HRVAT-ODREKAO SE SVOGA PORJEKLA DOBROVOLJNO,,,ANDRIC JE DOBIO NOBELOVU NAGRADU ZA ONO STO JE NAPISAO, NOBELOVU NAGRADU MU NISU NI HRVATI NI SRBI NI MUSLIMANI DALI,,,MUSLIMANI BIH GA MRZE I NE PRIZNAJU–SVAKOME PREMA ZASLUGAMA

  2. Muslimanima ne odgovara ovaj grad! Zašto? Ivo Andrić Nobelovac (očito da oni ne razumiju to). Ali dobro su razumjeli turskog predstavnika koji je stojeći na mostu o istom pričao kao da je na Bosforu, a ne u BiH! Tada nisu reagovali.
    Jedina kvaka po meni je, što je most napravio jadni janjičar – ALI IPAK SRBIN – NE TURČIN!

  3. To zlo sto su turci nametnuli tu vraziju vjeru sto se zove islam. Islam silom je protjerao krscane i pravio pokolj.Rusio poodmaklu krscansku civilizaciju. Uveo feudalizam i zakon koji sva naziva stonski dabi sebe opravdali, zlocin koji su pokrenuli.

  4. Ivo Andric je velikan, hej balkanac dobio Nobelovu Nagradu. treba samo pazljivo procitatai njegove romane i shvatit cemo Balkan i svu nasu tugu.

  5. Bosnjak dize u grad u cast i slavu Hrvatu i sve to u ime srpskog nacionalizma. Bravo Emire!
    Još malo pa VEZIR Kamengradski KUSTBAU
    JAKO JADNO.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*