Lajčak: BiH ne prijeti “egipatski scenarij”, imamo strategiju za ovu zemlju

Ravnatelj odjela za zapadni Balkan, istočno partnerstvo i Rusiju u europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Miroslav Lajčak, izjavio je da je tijekom svog ovotjednog posjeta Bosni i Hercegovini donio «jasnu poruku» kada je riječ o odnosima ove zemlje i Europske unije.

– Europska unija veoma je ozbiljna u vezi s integracijama BiH i s tim u vezi donio sam jasne poruke. BiH može ostvariti značajan napredak ove godine. Ono što je neophodno kako bi se napredak i dogodio tiče se ispunjavanja prethodno dobrovoljno preuzetih obaveza – kazao je Lajčak u razgovoru za sarajevski «Dnevni avaz».

Kako bi se to dogodilo, što treba uraditi?

– Potrebno je najprije formirati vladu s reformskim mandatom, da se napravi kredibilni napor za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava, da se donese zakon o državnoj pomoći na nivou BiH te da se donese zakon o popisu i on uradi na nivou BiH. To nije ništa novo, a sve je u nadležnosti institucija BiH. Te mjere pomoći će da BiH napravi veliki korak naprijed prema europskim integracijama.
Naglašavam da EU ima jasnu strategiju koju podržava svih 27 država članica. Unija će biti mnogo vidljivija i snažnija u BiH i spremna je pokazati da je upravo ona najjači partner BiH, što je i logično, jer upravo EU ima i nudi BiH ono što nitko drugi ne može, a to je perspektiva integracija.

Tijekom boravka u Sarajevu izrazili ste zabrinutost stanjem u BiH. Bojite li se neke vrste egipatskog scenarija u BiH?

– Ne. Ja ne volim te paralele, ali mi jesmo zabrinuti, jer već pet mjeseci nakon izbora nemamo formirane vlade na nivou Federacije i BiH. Gubi se vrijeme, gubi se novac, jer nema tko potpisivati dogovore, a BiH može dobivati znatan novac od međunarodnih struktura, uključujući EU.
Umjesto toga da je imperativ da se formira vlast koja zemlju može voditi prema Europi, vidim neke druge prioritete kod nekih od bh. aktera. Nadam se da će poruke koje sam donio iz Bruxellesa pomoći liderima određenih stranaka. Ono što je dobro za BiH mora biti dobro i za svakog lidera svake političke stranke.

Koji su to “drugi prioriteti” koje neki bh. lideri imaju?

– Pa, dobro, tu su uvijek stranački interesi u pitanju, borba za vlast, kalkulacije koji su resori interesantni za određenu stranku, koji fondovi… Ja to mogu razumjeti, ali ne mogu opravdati. Jer, u ovoj fazi za BiH je najbolje da ima vladu koja ima podršku birača, pravni i politički legitimitet na osnovu kojeg može provesti reforme.

Govorili ste o presudi u slučaju “Sejdić – Finci”. Tražili ste “ozbiljan napor” da se presuda provede. Što ako tog napora ne bude?

– Ako se to dogodi, onda će izostati i europska perspektiva! Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu europska je institucija koja se bavi vrlo važnim pitanjima poštivanja ljudskih prava. Neprovođenje presude Suda jeste direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prije nego što je on i stupio na snagu i nitko ne bi mogao ozbiljno razmišljati o tome da BiH u procesu europskih integracija napreduje bez toga.

Vlast u BiH nije formirana već pet mjeseci. Postoji li neki rok do kada je EU spremna čekati bh. lidere da se konačno dogovore?

– Nije stvar u tome imamo li volje i hoćemo li čekati. Svi dobro znamo da Europska komisija svake godine izlazi sa svojim izvješćem o situaciji u određenoj zemlji. Problem je u tome što gubimo vrijeme. Vlasti nema već pet mjeseci, ništa se ne radi, a na osnovu toga Europska komisija pravi izvješće koje je onda osnova za politiku EU, ali i, što je mnogo bitnije, mogući napredak BiH.

Rekli ste da EU ima i “snagu”, ali i “instrumente” da postane vodeći faktor u BiH. Na što mislite?

– Predstavnik EU u BiH imat će snažan mandat i potrebne instrumente da pomogne europskom putu BiH, ali i da reagira adekvatno na aktivnosti koje su protivne interesima vaše zemlje, njene političke stabilnosti i koje su, na kraju krajeva, protivne europskoj perspektivi BiH. EU ima na raspolaganju sve instrumente. Ne želim ići u detalje, ali svi znaju koji su to instrumenti koje Unija koristi kada mora.

Mandat visokog predstavnika je do kolovoza njegovog prvog zamjenika do rujna. To znači da bi EU u punom kapacitetu ovdje mogla nastupiti pred kraj godine?

– Ne. To su dvije neovisne stvari. Europski predstavnik doći će veoma brzo i njegov dolazak nije vezan uz mandat visokog predstavnika. To su dvije odvojene stvari.

A što je s OHR-om? Gasi li se on?

– To je pitanje za Vijeće za implementaciju mira (PIC), na njemu je odluka što će biti sa OHR-om. EU je samo jedan od članova tog tijela. Jednog dana bit će ukinut OHR, a za EU je važno da međunarodno prisustvo postoji u BiH bez vakuuma. Mi želimo da je ono jasno i snažno i hoćemo da pokažemo da smo spremni preuzeti tu ulogu.
Naš je stav da EU treba biti glavni međunarodni igrač u BiH. Prisustvo i ulogu OHR-a treba definirati prema prioritetima EU u vašoj zemlji. Jer, BiH je u fazi kada joj je potrebna briselska dinamika.
Trebamo pogledati europske dokumente. U njima eksplicitno ne piše da bi postojanje i djelovanje Ureda visokog predstavnika moglo biti prepreka integracijama BiH u Uniju.
Ali, naravno, u političkim razmišljanjima i političkim diskusijama često se čuje argument da teško možemo razmišljati o višoj fazi europskih integracija BiH sve dok je OHR prisutan.

U medijima u BiH špekulira se sljedećom postavkom: vlasti se što prije trebaju konstituirati, biti reformske i provesti posebno ovo što EU zahtijeva. S druge strane, OHR treba ugasiti ili dislocirati iz BiH kako bi BiH do kraja godine dobila status kandidata.

– Što se OHR-a tiče, ne želim špekulirati, jer to nije isključiva nadležnost EU. Što se statusa kandidata tiče, to apsolutno može biti realno, ali je uvjet da BiH uradi svoj dio posla. To nitko drugi neće uraditi umjesto vas.

Postoji li rok do kada mora biti izabran europski predstavnik u BiH?

– Radi se na tome da se to dogodi što prije. Ne postoji neki rok, ali bismo željeli da ta osoba bude što prije tu. Radi se na tome i da on ima odgovarajući mandat i naše su aktivnosti usmjerene na to da se europski predstavnik s ojačanim mandatom pojavi u BiH što prije.

Koliko je ovo što govorite koordinirano s, primjerice, Amerikancima?

– Sve ovo koordiniramo s našim ključnim međunarodnim partnerima, uključujući i Amerikance. Bitno je da oni znaju što mi radimo, koji su nam planovi, kao i da mi znamo što oni planiraju i rade. Europska perspektiva BiH ima podršku svih međunarodnih partnera.

Vi govorite samo o EU. Postoji li neki scenarij ojačanog ukupnog angažmana međunarodne zajednice u BiH?

– Međunarodna zajednica veoma je angažirana u BiH kroz mnogo instrumenata i načina svog prisustva. Stav EU je da je u ovoj fazi potrebno da se vidi da ključnu ulogu u ime međunarodne zajednice u BiH igra upravo Europska unija.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*