“Leksikona Ruđera Boškovića” – vrijedno i širokom krugu čitatelja pristupačno djelo

Na upravo završnom sajmu knjiga u Puli, Kiklop za leksikografsko djelo godine pripao Antonijeli Bogutovac, urednici “Leksikona Ruđera Boškovića”, koji je objavljen u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Leksikon Ruđera Boškovića novo je izdanje Leksikografskoga zavoda, potaknuto tristotom obljetnicom rođenja toga iznimnog filozofa prirode.

U sedamdeset članaka, napisanih tako da ih mogu razumjeti i srednjoškolci, predstavljeni su njegovi radovi iz astronomije, optike, matematike, geodezije, izumi, građevinske i hidrotehničke ekspertize, filozofska shvaćanja, književni radovi, diplomatsko snalaženje, prilike u kojima je djelovao i životopis.

Leksikon donosi i više od 300 kratkih životopisa osoba koje se spominju u člancima, bibliografiju djela Ruđera Boškovića po područjima i po godini izdanja te literaturu o njemu.

Ilustriran je naslovnicama, grafikama i crtežima iz Boškovićevih knjiga i slikama slikara iz XVIII. stoljeća, a suvremene su ilustracije, karte i fotografije korištene kada su se Boškovićeve teorije uspoređivale sa suvremenima ili objašnjavale na suvremen način.

Ovim je djelom, kako je jednom prigodom istaknuo Stjepan Špoljarić, jedan od suradnika na izradi Lkesikona, Hrvatska znanstvena i kulturna javnost dobila vrijedno izdanje koje je nezaobilazno za znanstvenike i sve zainteresirane čitatelje Boškovićeva djela.

Ruđer Bošković, ili kako se sam latinizirano potpisivao Rogerio Josepho Boscovich, matematičar, fizičar, astronom, filozof, diplomat, pjesnik i član Družbe Isusove od 1726., rodio se u Dubrovniku 18. V. 1711.

Nakon kraćeg školovanja u Dubrovniku nastavio ga je u Rimskom kolegiju, gdje je završio studij filozofije, matematike i fizike. Završivši potom i studij teologije zaredio se. Život ga je vodio po cijeloj Europi, čak do Carigrada gdje je želio promatrati prolazak Venere ispred Sunca.

Više se nikada nije vratio u svoj Dubrovnik iz kojega je otišao kao mladić. Umro je u Milanu 13. II. 1787. Još za života bio je slavljen kao jedan od najvećih umova Europe XVIII. stoljeća. Neke njegove ideje o silama dobile su potvrdu tek u XX. stoljeću razvojem atomske i nuklearne fizike.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*