Međunarodni sud pravde: Kosovska nezavisnost je legalna

Predsjednik Međunarodnog suda pravde priopćio je, čitajući savjetodavno mišljenje tog suda o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, da deklaracija o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova nije protivna međunarodnom pravu.

Tijekom prvih pola sata izlaganja, sudac Ovada okolnosti pod kojima je Opća skupština UN od Međunarodnog suda pravde zatražila mišljenje o legalnosti kosovske nezavisnosti, nadležnostima suda, kao i širokom spektru dokumenata koji su suci uzele u obzir prilikom donošenja savjetodavnog mišljenja.

“Ne postoji nikakva prepreka oko zadatka koji je od suda tražen. Opća skupština ima legitimni interes da dobije odgovor na ovo pitanje, prema tome sud smatra da ne postoje uvjerljivi razlozi da ne da savjetodavno mišljenje u pogledu pitanja koje mu je postavljeno”, rekao je Ovada.

Četrnaestočlano sudsko vijeće donijelo je mišljenje na zahtjev Opće skupštine UN, koja je u listopadu 2008. godine podržala zahtjev Srbije da se ispita legalnost kosovske nezavisnosti. Devet od 14 stalnih sudaca MSP dolazi iz država koje su priznale nezavisnost Kosova, uključujući i Ovadu, a iz procesnih razloga izostalo je glasanje sudaca iz Kine.

Proces donošenja savjetodavnog mišljenja o Kosovu već je ušao u povijest međunarodnog prava, jer se u raspravu uključio rekordan broj država, 36, kao i zbog činjenice da je aktivno učešće uzela i Kina, koja se, prethodno, nikada nije pojavila na nekom procesu pred Međunarodnim sudom pravde.

U Palači mira u Haagu je i ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić, kao i čitav srpski pravni tim. Delegacija Kosova, koju predvodi ministar vanjskih poslova Skender Hyseni, prisutna je pod nazivom “autor jednostrane deklaracije”, pošto Kosovo nije članica UN-a.

Kosovski parlament jednostrano je proglasio nezavisnost 17. veljače 2007. godine, što je, do sada, priznalo 69 od 192 država članica UN, među njima Sjedinjene Države i većina zemalja Europske unije.

Savjetodavno mišljenje nije obvezujuće za države, ali će, kako su ocijenili stručnjaci, imati veliku pravnu, ali i političku i moralnu težinu. Ova odluka trebala bi Prištini otvoriti vrata Ujedinjenih naroda, a očekuje se da će nakon nje niz država koje to još nisu učinile priznati Kosovo. .

Srbija je prije skoro dvije godine zatražila od međunarodnog suda u Haagu da odredi je li deklaracija o proglašenju neovisnosti njezine bivše pokrajine, pretežito naseljene etničkim Albancima, bila legalan čin.
Američko Državno tajništvo pozdravilo je odluku Međunarodnog suda pravde. Američka diplomacija objavila je da je, nakon ove odluke, nastupio trenutak da se cijela regija “ujedini u naporima da se ostvari zajednička budućnost”.

Odluka Međunarodnog suda pravde nema obvezujući značaj, ali očekuje se da će ona navesti niz država – koje do sada diplomatski nisu priznale Kosovo – da to sada učine.

Ministar vanjskih poslova Kosova Skender Hyseni je u izjavi u den Haagu – nakon objavljivanja odluke – rekao da je ona “vrlo dobra vijest za cijelu Europu”. Ova je odluka, rekao je šef kosovske diplomacije, potvrdila da je “narod Kosova ispravno postupio”, kada je proglasio vlastitu državu.

Srbija, koja na svjetskoj sceni ulaže napore da se delegitimizira državnost svoje bivše pokrajine, tvrdila je pred Međunarodnim sudom pravde da ovakav postupak Prištine “otvara put separatističkim pokretima širom svijeta”.
No, predsjednik ICJ-a Hisashi Owada izjavio je u svom obrazloženju da međunarodno pravo ne sadrži zabranu jednostranih deklaracija o državnoj nezavisnosti.

Nešto prije objavljivanja odluke, američki dopredsjednik Joe Biden potvrdio je – u telefonskom razgovoru sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem – podršku Washingtona državnosti Kosova. Biden je pozvao Beograd da konstruktivno radi na rješavanju praktičnih problema koji postoje u vezi Kosova. Takva bi suradnja poboljšala situaciju svih naroda na Kosovu, u Srbiji te na Balkanu – rekao je Biden.

Nakon objavljivanja odluke ICJ-a, Tadić je izjavio da je ona teška za Srbiju, ali i da je jasno da se sud nije izjašnjavao o pitanju secesije.

Time je, rekao je Tadić, ICJ pitanje Kosova prepustio Općoj skupštini UN-a. “Tekst deklaracije sam po sebi ne narušava međunarodno pravo, s obzirom da ga se ne tiče. Sud se izbegao izjasniti o suštinskom pitanju i prepustio da se o tome i svim političkim implikacijama raspravlja u najvišem organu – u Općoj skupštini UN-a”, rekao je Tadić.

“Srbija nikada neće priznati jednostano proglašenu nezavisnost Kosova, jer smatramo da jednostrana i etnički motivisana secesija nije u skladu sa principima UN-a”, kazao je Tadić.

Po negovom mišljenju, ova bi odluka, ako bi se čitala u svjetlu u kakvom se danas predstavlja u Prištini, imala velike implikacije na secesionističke pokrete u svijetu. “Međutim, pošto u stvarnosti Sud nije razmatrao pitanje secesije, političke implikacije bit će postavljene na zasedanju Opće skupštine UN-a”, ocenio je Tadić.

Tadić je zaključio kako mišljenje suda otvara mogućnost Srbiji da se za ispravnost svoje politike bori najesen na Općoj skupštini UN-a, usvajanjem rezolucije koja će pozvati da se taj historijski problem i konflikt u srpsko-albanskim odnosima rieši pregovorima.

Iz ureda visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton priopćeno je kako EU pozdravlja objavu savjetodavnog mišljenja ICJ-a te je pozorno proučava. Savjetodavno mišljenje otvara novu fazu. Pozornost sada treba usmjeriti na budućnost, a budućnost Srbije i Kosova je u EU-u, stoji u izjavi.

Albanski premijer Sali Berisha odluku je ocijenio povijesnom i najavio da će se Albanija zauzeti i lobirati za to da veći broj zemalja prizna Kosovo. BiH je jedna od država koje nisu priznale neovisnost Kosova i to zbog stajališta koja o tome imaju predstavnici bosanskih Srba u tijelima vlasti BiH. Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović najavio je kako se takva politika neće promijeniti.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon traži od svih strana izbjegavanje bilo kakvog djelovanja koje bi se moglo smatrati izazivačkim i koje bi moglo uzrokovati neuspjeh dijaloga, izjavio je njegov glasnogovornik Martin Nesirky.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*