Na današnji dan – 10. veljače

10. veljače

1675.
– Umro Ivan Belostenec, autor velikog latinsko-hrvatskog i hrvatsko-latinskog rječnika nazvanog “Gazophylacium”, najbogatijeg rječnika kajkavskog narječja, objavljenog 1740. Ivan Belostenec bio je jedan od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika

1837.
– U Petrogradu je, od rana u dvoboju s Francuzom D’Anthesom, umro ruski pjesnik i dramatičar Aleksandar Sergejevič Puškin (rođen 6. lipnja 1799. u Moskvi). Oduševljavao se Francuskom revolucijom, dvorski krug ga nije trpio, car Nikola I. osobno ga je cenzurirao, a policija stalno nadzirala. Djela: “Evgenij Onjegin”, “Boris Godunov”, “Pikova dama”, “Brončani konjanik”, “Rusalka”…

1890.
– U Moskvi je rođen ruski književnik Boris Leonidovič Pasternak.

1898.
– Rođen Bertolt Brecht, njemački književnik, redatelj, filmski pisac i pjesnik. Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je ići do totalne redukcije čovjekove stvarnosti na četiri osnovne funkcije: jesti, bludničiti, mlatiti i pijančevati. Po smionosti svojega izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana, Bertolt Brecht najistaknutiji je njemački dramatičar 20. stoljeća. Umro je 14. kolovoza 1956. godine.

1907.
– U Trstu rođen hrvatski pjesnik, novelist, dramatičar, prevoditelj i slikar Drago Ivanišević. Radio je kao dramaturg u zagrebačkom HNK, profesor u Glumačkoj školi… Poezija na čakavskom je najvrjedniji dio njegova opusa, pisao je i eseje, novele i psihološku dramu “Ljubav u koroti”. Umro je u Zagrebu 1. lipnja 1981.

1919.
antun-radic– U Zagrebu umro Antun Radić, političar, novinar i književnik, prvi i glavni osnivač Hrvatske pučke seljačke stranke. Hrvatski velikani, braća Antun i Stjepan Radić rođeni su u posavskom selu Trebarjevo Desno, udaljenom oko 14 kilometara Savom uzvodno od Siska. Stariji brat Antun rođen je 11. lipnja 1868. Kad je završio pučku školu, nastavio je školovanje u zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji, a zatim je studirao slavistiku u Zagrebu i Beču. Doktorirao je filozofiju u Zagrebu, a službovao je u Osijeku, Požegi, Varaždinu i Zagrebu. Duboko uvjeren da je nacionalna kultura zapravo kultura hrvatskog sela, Antun Radić pokrenuo je potkraj 19. stoljeća list Dom, namijenjen hrvatskom seljaku, kako je stajalo u zaglavlju za razonodu i nauk. Tim je listom, što ga je uređivao pet godina i ispunjavao uglavnom vlastitim prilozima, pripremio tlo za osnivanje Hrvatske pučke seljačke stranke. Godine 1867. objavio je “Osnovu za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu” u Zborniku za narodni život i običaje te se pročuo kao etnolog.

1923.
– Umro njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen, prvi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901., otkrio x-zrake, koje su nazvane njegovim imenom.

1931.
New Delhi postao glavni grad Indije.

1935.
– Rođen Miroslav “Ćiro” Blažević, nogometni trener

1941.
– Objavljen prvi svezak Hrvatske enciklopedije.

1960.
– Umro Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal. Rođen je u Brezariću kraj Krašića 8. svibnja 1898. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, kojem je bio na čelu. Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece. Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. U govoru 31. listopada 1943. ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadužnica služila se i u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštvo vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.

1998.
– Usvojena himna Bosne i Hercegovine, Intermezzo.

20120210

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*