Na današnji dan – 17. veljače

17. veljače

1260.

– Blaženi Augustin Kažotić jedini je zagrebački biskup, uz bl. Alojzija Stepinca, koji je proglašen blaženikom rodio se po predaji na današnji dan oko 1260. godine u Trogiru. Ušao je u Dominikanski red i studirao na pariškoj Sorbonni. Zagrebačkim biskupom imenovao ga je papa 1303. godine. Bio je vrlo aktivan kao biskup, osobito na području obrazovanja, te vrlo cijenjen među suvremenicima. Već za života bio je na glasu svetosti, a poslije smrti primijećeno je da su njegove relikvije imale čudotvorna svojstva u smislu liječenja. Proglašen je blaženikom 1702. godine. Postoji navod da je zdenac Manduševac na Trgu bana Jelačića počeo teći po zagovoru bl. Augustina Kažotića za vrijeme velike suše 1312. godine.

1600.
– Talijanski filozof i pjesnik Giordano Bruno osuđen na smrt i kao heretik spaljen na trgu Campo de’ Fiori u Rimu.

1673.
– Umro Molière, francuski književnik.

1865.
ss-kranjcevic– U Senju je rođen Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik, najznačajniji hrvatski pjesnik realizma, značajan pravaš. Kao pjesnika zanimale su ga sve brige i tegobe njegova naroda, a izražavao ih je uz pomoć biblijskih i antičkih parabola, simbola iz povijesti kršćanstva i židovskog naroda; njihovom je alegoričnošću odijevao temeljna ljudska pitanja o svemiru, o životu, o neskladu ideala i zbilje, o svrsi čovjeka i prirode, o vjeri, o Crkvi, o Bogu, o smrti, o ljubavi i suzi, o grijehu i o sreći, o pravdi, o slobodi – o pitanjima koja bi inače bila više nego obična; o tragikomediji svijeta, za koji ni on, kao ni njegova velika pjesnička simpatija Heine, nije uvijek pravo znao, je li bolnica ili umobolnica. U Sarajevu punih osam godina (1895.-1903.) uređivao je književni časopis “Nadu”, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Nominalni urednik bio je vladin savjetnik Kosta Hormann, čovjek širokih obzorja, dobročinitelj Matošev, ali je stvarni urednik časopisa, Hormannovim povjerenjem, bio Kranjčević. Uživao je zaista zavidnu slobodu i zahvaljujući njoj “Nada” je okupljala najuglednije hrvatske književnike i postala najvažniji književni časopis hrvatske moderne.

1867.
– Kroz Sueski kanal prošao prvi brod.

1891.
– Rođen dr. Džaferbeg Kulenović, ministar u vladi NDH.

1895.
– Balet Labuđe jezero prvi je put izveden u cijelosti s glazbom Čajkovskog u Sankt Peterburgu, Rusija

1963.
– U Zagrebu je umro Mijo MirkovićMate Balota, hrvatski književnik i ekonomist. Na nadgrobnoj ploči uz nadnevak rođenja, Rakalj, 28. rujna 1898., i smrti, Zagreb, 17. veljače 1963., piše da ondje počiva: težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig. Stoji i to, vrlo važno za Mirkovićev životopis, da je pokopan uz zvuke dragih roženic. Školovao se u Čehoslovačkoj, gdje je završio klasičnu gimnaziju, i Njemačkoj, gdje je diplomirao i doktorirao ekonomske i društvene znanosti. Mirkovićev domoljubni rad bio je osobito intenzivan od kraja I. do kraja II. svjetskog rata, a vrhunac je postigao na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. Na njoj se, kao voditelj naših stručnjaka za etnička, gospodarska i geografska pitanja znanastvenim argumentima i domoljubnim žarom, izborio za međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s Hrvatskom u sastavu ondašnje Jugoslavije, što je jedino i bilo moguće.

1994.
– Na Tulovim gredama poginuo legendarni zapovjednik IV. brigade HV-a Damir Tomljanović Gavran.

2001.
– Umro Zvonimir Červenko, hrvatski general.

2008.
Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije.

20120217

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*