Na današnji dan – 18. veljače

18. veljače

1358.
– U Zadru sklopljen glasoviti Zadarski mir između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca kojim su se Mlečani odrekli Dalmacije.

1546.
– Umro Martin Luther, njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije. Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti.

1564.
– U Rimu umro Michelangelo Buonarroti, talijanski kipar, slikar, graditelj i pjesnik. Svojim je djelom najpotpunije ostvario ideale visoke renesanse, te najavio slikovitost baroka. Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slično božanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. Pored Leonarda da Vincija, Michelangelo je jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito. Danas je Michelangelo možda najviše poznat po remek-djelu slikarske vještine – freski u Sikstinskoj kapeli. Cijelu je tavanicu Michelangelo oslikao za manje od četiri godine te je u stotinama likova opisao gotovo sve od postanka čovjeka do njegova pada, stvaranje i uništavanje svijeta.

1861.
– Kralj Sardinije Viktor Emanuel II postao prvi italijanski kralj.

1885.
– Objavljen roman Avanture Huckleberryja Finna Marka Twaina.

1916.
– Rođen bosanskohercegovački književnik Zija Dizdarević.

1931.
Milan-sufflay– U vrijeme diktature kralja SHS Aleksandra Karađorđevića, u Zagrebu je žrtva policijskog atentata bio istaknuti hrvatski književnik, političar (HSP) i povjesničar – albanolog Milan plemeniti Šufflay (rođen 9. studenoga 1879. u Lepoglavi) koji od zadobivenih rana iste noći umire. Bio je književnik, političar i briljantni povjesničar. Šufflay se od 1913. bavio pročavanjem albanske povijesti, a od 1924. bio je član užeg vodstva Hrvatske stranke prava. Još kao zagrebački student temeljito je upoznao povijesnu arhivsku građu, a nakon položenog doktorata počeo je objavljivati znanstvene rasprave. Poslije usavršavanja u Beču i Budimpešti postaje profesor pomoćnih povijesnih znanosti na zagrebačkom Sveučilištu. Ušavši u politiku kao da je sam sebi potpisao smrtnu osudu, jer hegemonističkim ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca počinje njegova životna kalvarija. Godine 1921. osuđen je zbog svojih političkih pogleda na tamničko zatočenje koje izdržava u Mitrovici. Poslije povratka s robije ponovno se uključuje u politički život te svoj rad sve više usmjerava na hrvatske i albanske povijesne teme, svrstavši se tako među vodeće albanologe u Europi. Napisao je i mnoge političke objave, letke i članke ne potpisavši ih, no policija je otkrila tko se krije iza njih. Iz Beograda je stigao nalog od samog kralja Aleksandra o likvidaciji Šufflaya. Policijski agenti dočekali su doktora Milana Šufflaya navečer 18. veljače 1931. u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu i na smrt ga pretukli teškim štapovima. Iste je noći umro.

1954.
– Nakon višegodišnjih istraživanja seksualnoga ponašanja i običaja Amerike, dr. Alfred Kinsey objavio je dvije šokantne knjige: “Seksualno ponašanje muškaraca” i “Seksualno ponašanje žena”, koje su toliko sablažnjivale javnost da je 18. veljače iste godine ugledni newyorški kongresmen Louis Heller izjavio: “Ta je knjiga uvreda stoljeća. Autora i tekst treba podvrći kongresnoj istrazi!”

2008.
– Afganistan postao prva država koja je priznala nezavisnost Kosova.

20120218

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*