Na današnji dan – 20. ožujka

20. ožujka

1727.
– U Kensingtonu je u 84. godini života umro znameniti engleski fizičar, matematičar i astronom Isaac Newton. Njegova teorija gravitacije ide u red najvećih dostignuća ljudskoga uma. Tek je na početku ovog stoljeća Einsteinova opća teorija relativnosti istaknula neke slučajeve kod kojih Newtonova teorija zakazuje. Newton se rodio 25. prosinca 1642. u Woolsthorpeu.

1809.
– Rođen je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole.

1815.
– Nakon uspješnog bijega s otoka Elbe, Napoleon Bonaparte je na današnji dan trijumfalno ušao u Pariz u pratnji 140.000 regularnih vojnika i oko 200.000 dobrovoljaca čime je otpočelo njegovih “100 dana vladanja” (les Cent Jours), nakon kojih je na vlast stupio kralj Luj XVIII.

1828.
– Rođen Henrik Ibsen, norveški književnik, jedan od najvećih modernih dramatičara, majstor kazališnog umijeća i oštar kritičar građanskog društva.

1852.
– Prvi bestseller SAD-a, roman Čiča Tomina koliba spisateljice Harriet Beecher-Stowe, prvi put izdan kao knjiga. Prijašnja izdanja koja su u nastavcima izlazila u abolicionističkom časopisu National Era.

1889.
– U Zagrebu umro Hrvatski književnik Janko Jurković koji je stvarao na prijelazu iz romantizma u realizam.

1894.
– Umro Lajos Kossuth, mađarski pravnik, političar i revolucionar.

1916.
– Fizičar Albert Einstein je na današnji dan u članku Osnove opće teorije relativnosti (kao seriju predavanja održanih na Pruskoj akademiji znanosti 25.11.1915.), objavio Opću teoriju relativnosti koja predstavlja relativističko poopćenje Newtonove teorije gravitacije.

1933.
– Dovršena je izgradnja prvog nacističkog koncentracijskog logora u Dachauu.

1956.
Tunis je stekao nezavisnost od Francuske.

1995.
– U tokijskoj podzemnoj željeznici sekta Aum Shinrikyo izvršila napad otrovnim plinom sarinom u kojem je poginulo 12 ljudi, a ozlijeđeno više od 6.000.

1996.
– U Haagu održano prvo ročište Mili Mrkšiću, Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu.
– Britanska vlada je prvi put javno potvrdila da bolest “ludih krava” može biti prenesena na ljude.

2003.
irak-rusenje-saddama– SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je irački predsednik Saddam Hussein odbio američki ultimatum. Američki predsjednik George Bush objavio je da više od 35 zemalja pruža potporu vojnoj akciji u Iraku na različite načine, od korištenja zračnih i pomorskih baza i davanja obavještajnih podataka do sudjelovanja s vlastitim snagama u kampanji. Govoreći o ciljevima vojne akcije u Iraku Bush je naznačio da Amerikanci ne dolaze da osvajaju. “Mi nemamo drugih ambicija u Iraku osim da uklonimo prijetnju i vratimo kontrolu nad tom zemljom njezinom narodu”, kazao je on. Ponovio je da je opravdanje rata u Iraku želja Sjedinjenih Država da se zaštiti od opasnosti koju predstavlja oružje masovnog uništavanja u rukama opasnog režima.

20120320

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*