Na današnji dan – 22. siječnja

22. siječnja

1506.
— U Rimu osnovana Papinska Švicarska garda, zadužena za sigurnost Apostolske palače, ulaze u Vatikanski Grad, ali i za sigurnost samog Pape. Iako su Švicarci kao vojnici služili pape još od početka XIV. stoljeća, do njihova pravog osnutka kao vojske podložne izravno papi došlo je tek za pape Julija II. (1503. – 1513.). Na današnji dan 1506. godine u Rim stiglo 200 vojnika pod zapovjedništvom Petera von Hertensteina kao condottiera i Caspara von Silenena kao kapetana, što se smatra danom službenog osnutka te najstarije vojne postrojbe na svijetu.

1788.
— U Londonu je rođen George Gordon Byron, jedna od najvećih legendi engleske i svjetske književnosti. Nakon bračnog brodoloma i obiteljskih skandala, zauvijek je napustio domovinu 1816. Život je ispunio putovanjima i avanturama i tako skupljao dojmove iz Španjolske, Malte, Albanije i Grčke. U tom je razdoblju napisao i objavio prva dva pjevanja svojega najpoznatijeg djela “Putovanja Childea Harolda”. Poginuo je 1824. u ratu za oslobođenje Grčke od Turaka.

1840.
— Prvi britanski doseljenici stigli na Novi Zeland.

1901.
— Umrla kraljica Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske i carica Indije. Na prijestolje je stupila 1837. kad je u dobi od 18 godina postala punoljetnom. Za vladavine kraljice Viktorije, Britanija je postala najveća svjetska industrijska, kolonijalna i vojna sila. Međutim, pred kraj njezine vladavine, Britanija je počela zaostajati za jačim gospodarskim silama – SAD-om i Njemačkom.

1980.
— Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, uhapšen, oduzete mu počasti i protjeran iz Moskve u Gorki.

1990.
— Slovensko izaslanstvo u 22:45 napustilo 14. izvanredni kongres SKJ. Nakon toga više ništa nije kao što je bilo. Slovenci su kongres napustili iziritirani terorom većine, nakon što su svi njihovi amandmani, pa i oni najumjereniji, odbačeni. Nakon što su Slonevci napustili Kongres, Ivica Račan je zatražio prekidanje kongresa na što Slobodan Milošević nije pristao. Radi toga kongres su napustili i delegati iz Hrvatske, na veliko iznenađenje Miloševića. Predsjedavajući sjednice, Momir Bulatović, dao je 15 minuta pauze, međutim kongres više nije nastavljen. Ante Marković je rekao kao SFRJ postoji i bez partije dok je general Kadijević izjavio: “Braniti partiju znači braniti zemlju.” Bez izaslanstava iz Slovenije, Hrvatske i Makedonije kongres je zaključen 30. svibnja 1990., no upravo zbog njegova okrnjena sastava nije moguće govoriti o legitimnom nastavku kongresa.

1991.
— U Beogradu održan sastanak delegacija BiH i Srbije radi traženja zajedničkih stajališta u rješavanju krize u SFRJ. Nakon istaknute “pune suglasnosti da se sačuva Jugoslavija”, Alija Izetbegović izjavljuje: “Srbija uvjetuje suverenitet BiH opstankom Jugoslavije”.

1992.
Sobranje Makedonije prihvatilo zakon o povlačenju predstavnika Makedonije iz bivših saveznih organa Jugoslavije.

1993.
— Hrvatski redarstvenici i Hrvatska vojska krenuli su u akciju čišćenja i utvrđivanja širega područja Maslenice i gradilišta kod Masleničkog Ždrila. U trodnevnoj akciji oslobođena je cijela takozvana ružičasta zona u zadarskom zaleđu. Oslobođen je cijeli prostor na potezu Maslenica – Zadar, od Maslenice, Posedarja i Novigrada do Zemunika Gornjeg i aerodroma u Zemuniku. Time je oslobođena i cijela hrvatska obala.

1994.
— Tokom opsade Sarajeva izvršen masakr na Alipašinom Polju. U masakru poginulo šestero djece, a povrijeđeno još šestero, dok su se sankali.

1999.
— Beogradska gradska skupština za gradonačelnika je izabrala Vojislava Mihailovića, visokog dužnosnika Srpskog pokreta obnove. Mihajlović je izabran glasovima odbornika Srpskog pokreta obnove i Socijalističke partije. Time je, kako su rekli protivnici ovog izbora, konačno ostvareno “pomirenje četnika i partizana”. Mihajlović je naime unuk generala Draže Mihailovića, vođe četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata.

20120122

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*