Na današnji dan – 31. siječnja

31. siječnja

1587.
— Umro Juraj II. Drašković, hrvatski ban i zagrebački biskup

1797.
— Rođen Franz Schubert, austrijski skladatelj, jedan od najistaknutijih romantičnih skladatelja

1808.
dubrovacka-republika— Nakon što su u svibnju 1806., pod izgovorom prolaska za Kotor, ušli u Dubrovnik i okupirali ga, Francuzi su, 31. siječnja 1808., proglasili ukidanje Dubrovačke Republike i aristokratskog uređenja, iako su se Dubrovčani pokušali zaštititi preko turske Porte. Nakon što je francuski odred od oko tisuću i dvjesto vojnika pod zapovjedništvom generala Lauristona prevarom je ušao u grad, goleme francuske kontribucije i nameti za izdržavanje brojnih trupa potpuno su iscrpili Republiku. Dubrovačko brodovlje bilo je uništeno ili uzapćeno u sredozemnim lukama, a trgovina sa zaleđem prekinuta. Dana 31. siječnja 1808. Marmont je, mimo znanja Napoleona (dakako, uz njegovo naknadno odobrenje), dekretom raspustio Senat i dubrovačku Vladu i time ukinuo dubrovačku nezavisnost. Nakon ukinuća Republike 1808. Dubrovačko je područje s Bokom kotorskom podvrgnuto Napoleonovu Talijanskom Kraljevstvu, a od 1810. do 1814. uključeno je u sastav francuskih Ilirskih provincija. Odlukama Bečkog kongresa 1815. područje nekadašnje Republike pripalo je Habsburškoj Monarhiji u čijem se sastavu nalazi sve do 1918. godine.

1828.
— Rođen Franz Schubert, austrijski skladatelj. Jedan od prvih i glavnih predstavnika romantizma u glazbenom stvaralaštvu. U kratkom stvaralačkom razdoblju od 18 godina stvorio je bogat opus koji se odlikuje romaničkim sadržajem i izrazom. Godina 1815., bila je najplodnija u njegovu životu. Napisao je tada 4 opere, 144 solo-pjesme, među kojima su znamenite Bauk i Divlja ružica, zatim dvije simfonije, dvije mise, gudački kvartet, dvije klavirske sonate i niz crkvenih skladbi. Schubert je skladao oko 630 solo pjesama na stihove Goethea, Schillera i mnogih drugih pjesnika, zatim djela za vokalne sastave i zborove, te klavirske sonate, komorna djela i simfonije.

1872.
— U Zanesvilleu je rođen američki romanopisac Zane Grey. Stekao je popularnost romanima o svijetu kauboja i Divljem zapadu. Napisao je pedesetak romana, od kojih su mu najpoznatiji “Tajanstveni jahač”, “Grmljavina stada”, “Jahači rumene kadulje”.

1876.
— Sjedinjene Američke Države naredile su svim američkim starosjediocima da odu u rezervate.

1928.
— U Strumici (Makedonija) rođen Dušan Džamonja, hrvatski kipar, autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije. Umro u Zagrebu 14. siječnja 2009.

1950.
— Predsjednik SAD-a Harry Truman naredio je američkim znanstvenicima da naprave vodikovu ili termonuklearnu bombu.

1971.
— Nakon 19 godina stanovnici Istočnog i Zapadnog Berlina ponovno su mogli međusobno komunicirati telefonom.

1994.
— Britanski bataljun UN-a opovrgnuo “vijest” o navodnom masakru u muslimanskom selu Here kod Prozora, za koji je optužen HVO.

1998.
— Skupština Republike Srpske na zasjedanju u Banjoj Luci odlučila da se sjedište Vlade RS-a s Pala premjesti u Banju Luku.

1999.
nijaz-batlak— U Zagrebu je, nakon duge i teške bolesti, umro umirovljeni general bojnik Hrvatske vojske Nijaz Batlak poznatiji kao Mate Šarlija Daidža. Porijeklom je iz istočne Bosne. Rodio se kao Nijaz Batlak 15. ožujka 1929. u Zvekovici kraj Cavtata u Hrvatskoj. Od 1941. do 1945., bio je pripadnik u vojnim formacijama NDH, kada je uhićen, i biva zatvoren do 1956. godine u vojnom zatvoru u blizini Mostara. Odlazi u Španjolsku gdje završava vojnu akademiju, vjeruje se da je sudjelovao u borbama po Južnoj Americi i Bliskom istoku. U Hrvatsku se vraća 1990., a već 1991. godine imenovan je prvim zapovjednikom južnog ratišta Dalmacije i Hercegovine. Osnovao je dobrovoljačke postrojbe – pukovniju “Kralj Tomislav”, poslije preustrojenu u elitnu jedinicu HVO-a “Ludvig Pavlović”, te jedinicu “Nahid Kulenović”, koja je probila obruč oko Goražda.
U svibnju 1992. je Mate Šarlija namjeravao sa svojim postrojbama preko Igmana deblokirati Sarajevo. Uvjeren u svoje profesionalno ratničko iskustvo i sposobnost svojih vojnika, jamčio je da će za dva dana razbiti obruč oko Sarajeva. Međutim, zapovjedništvo Armije BiH je zabranilo HVO-u prolaz kroz Konjic i time spriječilo Šarlijine namjere. Nakon što je potpisan Washingtonski sporazum, vratio se u BiH, gdje je radio u diplomaciji. U Sarajevu je obnašao dužnost savjetnika za međunacionalne odnose u veleposlanstvu Republike Hrvatske.

20120131

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*