Nakon S&P-a, i Moody’s je kreditni rejting Hrvatske proglasio smećem

MOODYSAgencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s upozorila je ulagače na financijskim tržištima da posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik, a ne kao donedavno umjereni te je srušila rejting na razinu “junk”, odnosno smeće, piše Večernji list.

Zbog izostanka gospodarskog oporavka i slabih izgleda u nadolazećim mjesecima agencija je srušila kreditni rejting za jednu razinu. Podsjetimo, sredinom prosinca to isto je učinila agencija Standard&Poor’s. Hrvatska sada ima najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997., podatak je Hrvatske narodne banke (HNB). Državne obveznice umjesto ocjene Baa3 nose oznaku Ba1, što u klasifikaciji Moody’sa ukazuje na špekulativni dužnički papir značajnog rizika. Ulagači bi prilikom idućeg posuđivanja novca mogli tražiti veći prinos, što bi poskupilo daljnje zaduživanje zemlje.

“Glavni razlog spuštanja rejtinga su slabi izgledi za gospodarski rast. Hrvatska privreda i dalje nema novi izvor rasta”, navodi se u priopćenju Moody’sa kojeg potpisuje analitičarka Lucie Villa. Rast temeljen na privatnoj potrošnji i građevinarstvu je istrošen, dok investicija u proizvodnju nema, čime nema ni izvoza.

Prethodno je, pred kraj prošle godine, i agencija Standard & Poor’s proglasio kreditni rejting Hrvatske “smećem” odnosno spustio ga je iz ‘BBB-/A3′ u ‘BB+/B’.

Linić najavio mogućnost rebalansa proračuna

Ministar financija Slavko Linić osvrnuo se na ocjenu Agencije Moody’s Investor Service, koja je danas snizila rejting državnih obveznica RH na Ba1 s Baa3. Agencija je također promijenila prognoze iz negativnih u stabilne.

“Razlog je taj što nema gospodarskog rasta, kao i sama ocjena da će gospodarski rast biti vrlo težak. Drugo, da je teško provoditi fiskalnu konsolidaciju zbog toga što je naš proračun dosta nefleksibilan. I treći, rast ino duga, nedovoljan izvoz, što znači da su naše vanjske osjetljivosti dosta velike”, kazao je ministar Linić obrazlažući iz kojih faktora proizlazi današnji rejting, objavljeno je na web stranici hrvatske Vlade.

“Stabilna prognoza znači, na neki način, da rizik tog budućeg poslovanja nije veći iz razloga što su to promjene i podaci koji se bitno ne mogu narušiti u narednim godinama, jer ocjenjuju da Vlada ipak svojim fiskalnim politikama pokušava smanjiti deficit, ocjenjuju da je taj deficit značajno smanjen u prošloj godini, tako da ne očekuju negativne trendove nakon ovog smanjenja, ali niti bitna povećanja”, pojasnio je ministar financija i dodao da je ovo ocjena koja pokazuje gdje su problemi Republike Hrvatske.

“Nedovoljna ulaganja u proizvodne djelatnosti i bitka za proizvodne djelatnosti, i to je ono na što Vlada ima odgovore, a to su bitka za financijsku konsolidaciju privatnog sektora i to posebno kroz predstečajne nagodbe, gdje će se pokušati financijskim konsolidiranjem tih trgovačkih društava zadržati radna mjesta i osigurati nova ulaganja, što je proces koji će trajati cijelo ovo polugodište. Vlada vrlo jasno poručuje da su nova ulaganja u sektoru energetike, s privatnim ulaganjima, što znači ne opterećujući državni proračun, a sve u cilju smanjenja uvoza”.

Što se tiče tromosti prevelikog i zastarjelog javnog sektora, ministar financija Slavko Linić kazao je da su potezi Vlade privatizacija Poštanske banke i Croatia Osiguranja, koji ne trebaju biti javni sektor, te proveden postupak restrukturiranja Hrvatskih željeznica, u kojem se opet ide jednim dijelom u privatizaciju, a drugim u velike investicije u infrastrukturi da bi se podigla konkurentnost. Dodao je i da su sve to procesi koji se nisu mogli dovršiti u godinu dana.

“Govorimo i o brodogradnji koja je, u biti, skrivana iz proračuna, nije se rješavala, i za što nije bilo knjiženja na teret proračuna od 2008. godine”, ustvrdio je ministar pojasnivši da je Vlada u 2012. godine krenula u proces privatizacije, koji će u narednih par mjeseci biti dovršen, ali je javni dug države povećan za preko 14 milijardi po osnovi brodogradnje. “Skrivene dubioze prethodnika Vlada vrlo jasno i transparentno pokušava riješiti”.

Ministar je naglasio da proračun za prošlu godinu vrlo jasno pokazuje daleko veću odgovornost u naplati prihoda i preko 2,8 milijardi ušteda na materijalnim troškovima, kao i racionalno upravljanje rashodima.

Najavio je i mogućnost ponovnog razmatranja proračuna za 2013. godinu u prvom kvartalu i eventualno pristupanje rebalansu proračuna, u kojem su očito neophodna još neka smanjenja u rashodovnoj strani.

“Sve ono što je istaknuto u analizi Moody’sa Vlada je zahvatila vrlo ozbiljnim potezima i reformama već u prošloj godini, a ozbiljno nastavlja i u ovoj godini”, rekao je ministar naglasivši da je bitno reći da se prije krize nije ništa učinilo na tome da se Hrvatska pripremi za normalno poslovanje, a kamoli za krizu. “Prema tome, Vlada korigira potpuno pogrešne strategije”.

Milanović nasmijan i zadovoljan: Izvješće govori da smo na dobrom putu

Hrvatski premijer Zoran Milanović se nije odmah na početku današnje sjednice Vlade osvrnuo na rejting, već nešto kasnije. Usput se i nasmijao: “Da ne bi netko rekao da izbjegavam ove vijesti, evo sad ću nešto reći o tome”.

“Kad biste pitali skoro sve europske predsjednike i premijere što misle o rejting agencijama vjerojatno bi prešutjeli. Ja imam bolje mišljenje od većine svojih kolega iz Europe. Ovo izvješće govori u pravilu da smo, što se njih tiče, na dobrom putu, ali ne idemo dovoljno brzo”, kazao je Milanović dodavši da drži do njihovog mišljenja ali mu se nikad neće u potpunosti predati, javlja portal Index.hr.

“Jer kada bismo išli njihovom brzinom, vidjeli bismo kako završavaju oni koji idu prevelikom brzinom a nemaju dobre gume. Kreditne agencije žele da te promjene budu brze i radikalne. Ali to tako ne ide. Promjene moraju biti brze ali ne pod cijenu dodatnog stresa za građane”, kazao je Milanović ne propustivši da se još jednom ne nasmije. Što mu je bilo smiješno, nismo uspjeli dokučiti.

“Rejting agencije su naprosto jako ambiciozne i katkad nezasitne i gledaju isključivo interes investitora, pa i spekulativnih investitora. Mi moramo gledati interes hrvatskog društva. To su interesi koji međusobno nisu nespojivi, ali nisu isti. I u tome je razlika. Da ne ispadne da prešućujem vijesti koje će netko tumačiti na nepovoljan način, netko će ih tumačiti na stabilan način jer su prognoze stabilne za Hrvatsku, ali nas stabilnost na razini nultog rasta ne zadovoljava. To nije dovoljno za nas”, zaključio je Milanović.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*