Nalogodavci zločina nad Hrvatima u Bugojnu još su na slobodi

Bugojno
Bugojno

Danas se navršava šesnaest godina od kada je zatvoren “Stadion”, zloglasni logor Armije BiH u Bugojnu, u kojem su na najokrutniji način zlostavljani Hrvati ovog grada, dok se sudbina njih 20 još uvijek ne zna. Preživjeli logoraši ovog logora, njih 294, okupljeni u Koordinaciju udruga proisteklih iz Domovinskog rata, upozorili su ovom prilikom kako je prošlo predugo vremena u kojem se nije napravilo gotovo ništa kako se bi se saznalo gdje se nalaze nestali bugojanski Hrvati, ali su okrivili i Tužiteljstvo BiH da se još uvijek ne usuđuje upustiti u istragu o stvarnim idejnim tvorcima zločina nad Hrvatima.
“Kakvo je to Tužiteljstvo koje ima dokaze protiv nalogodavaca, počinitelja i idejnog tvorca zločina nad hrvatskim narodom Bugojna, a već pet puta odgađa pripremljena uhićenja”, pitaju se iz Koordinacije udruga te upozoravaju kako se ovakvim radom šalje jasna poruka da je lobi koji sprječava temeljitiju istragu o zločinima u Bugojnu prejak. Očito se radi o pritiscima na Tužiteljstvo, smatraju iz koordinacije udruga te tvrde kako postoje jasni dokazi o tome tko je nalogodavac organiziranja zločina, uključujući zatvaranje u logore i protjerivanje. Istaknuvši kako su do sada za zločine na ovom području optuženi isključivo stražari i nadglednici u logorima koji su izvršavali naredbe koje su stizale s vrha, iz ove koordinacije su zaključili kako gube nadu da će uskoro doći do uhićenja “krupnih riba”.
Za zločine nad Hrvatima počinjene u Bugojnu 1993. i 1994. pred Sudom BiH je u tijeku suđenje četvorici bivših pripadnika Stanice javne sigurnosti (SJS) Bugojno i ABiH. U optužnici kojom se terete Nisvet Gasal, Musajb Kukavica, Enes Handžić i Senad Dautović stoji, između ostalog, da su Alija Osmić, Amer Karagić, Mirso Merđanić i izvjesni Šabić “zatvorili i držali zatvorene zarobljene pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i civile hrvatske nacionalnosti, koje su u više navrata izvodili i fizički i psihički zlostavljali”. Prema istoj optužnici, posljednji optuženi Alija Osmić je s drugim pripadnicima Armije BiH Bugojno zlostavljao zatočene pripadnike HVO-a.
Tužiteljstvo BiH je dokazivalo kako su logori i zatočenički centri osnovani na više lokacija tijekom 1993. i 1994., u doba sukoba između Armije BiH i HVO-a. Svjedoci su pričali o zatočenju u kućama u naselju Donjići, u prostorijama osnovnih škola “Stipo Đerak” i “Vojin Paleksić”, Marksističkom centru – Klosteru časnih sestara, Kulturno-sportskom centru, salonu namještaja, Domu zdravlja, ratnoj bolnici, Gimnaziji, prostorijama BH Banke te na stadionu “Iskra” u Bugojnu.
Isti dan obilježit će se i obljetnica zatvaranja logora Armije BiH na području Mostara. Inače, prema podacima Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata, u logorima u Mostaru bila su zatočena 672 Hrvata, od kojih je ubijeno 77, dok je na području Bugojna od zatočenih tri tisuće Hrvata, život izgubilo njih 92.
Piše: Dario Pušić / Dnevni list

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*