Napokon rezultati popisa: Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika, Zagreb je još daleko od milijunskog grada

Državni zavod za statistiku napokon je objavio rezultate popisa stanovništva 2011. godine, a koji se odnose na broj stanovnika prema starosti, spolu, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku.

U Hrvatskoj tako živi 4.284.889 stanovnika 2.066.335 muškaraca i 2.218.554 žena. Što se tiče nacionalnih manjina, najbrojniji su Srbi, kojih po popisu ima 186.633, a nakon njih slijede Talijani (17.807), Romi (16.975) i Mađari (14.048). Zagreb ipak nije milijunski grad – 2011. je popisano 790.017 stanovnika

U odnosu na prethodni popis, 2001., u Hrvatskoj živi 152.571 manje stanovnika. Najbrojnija je skupina od 50 do 54 godine. A prosječna je žena u Hrvatskoj tri i pol godine starija od prosječnoga muškarca.

Zagreb ima 790.017 stanovnika, Split 178.102, Varaždin 175.951, Sisak 172.439, Rijeka 128.624, Osijek 108.048, Pula 57.460, Zadar 75.062, Šibenik 46.332.

Po narodnosti, Hrvata je lani bilo 3.874.321, ili 90,42 posto (2001. ih je bilo 89,63 posto), slijede Srbi, kojih je 186.633 ili 4,36 posto (2001. bilo ih je 201.631, ili 4,54 posto). 4,259.476 stanovnika ima hrvatsko državljanstvo, od toga 84.885 uz hrvatsko ima i drugo državljanstvo, 22.527 ima strano državljanstvo, 2.137 ima nepoznato državljanstvo, a 749 je bez državljanstva.

Od 4.284.889 stanovnika koliko ih je lani imala Hrvatska, njih 3.697.143, ili 86,28 posto izjasnilo se katolicima, 4,44 posto stanovništva čine pravoslavci, a 3,81 posto ili više od 163 tisuće stanovnika izjasnilo se da nisu vjernici ili su ateisti, dok je agnostika i skeptika 0,76 posto. Na prethodnom popisu, 2001., katolika je bilo 87,97 posto, pravoslavaca 4,42 posto, da nisu vjernici ili su ateisti 2001. se izjašnjavalo 98.376 stanovnika, ili 2,22 posto, a agnostika i skeptika je bilo 1.547, ili 0,03 posto. Treća vjeroispovijest po broju su muslimani, kojih je gotovo 63 tisuće, ili 1,47 posto.

Za 4,096.305 stanovnika hrvatski je materinski jezik, srpski jezik je materinski za 52.879, hrvatskosrpski za 3.059 stanovnika, albanski za 17.069, bosanski 16.856, bugarski 293, crnogorski 876, češki 6.292, mađarski 10.231, makedonski 3.519, njemački 2.986, poljski 639, romski 14.369, rumunjski 955, ruski 1.592, rusinski 1.472, slovački 3.792, slovenski 9.220, talijanski 7.822, turski 342, ukrajinski za 1.008 stanovnika.

Ovaj popis stanovništva, kućanstava i stanova – najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji, nužno za državnu upravu te izradu i provedbu raznih društvenih, gospodarskih i socijalnih politika, stajalo nas je 174,900.000 kuna. To je za 33 milijuna kuna više nego što je stajao popis iz 2001.

Zašto su rezultati kasnili?

Ovaj popis stanovništva, kućanstava i stanova – najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji, nužno za državnu upravu te izradu i provedbu raznih društvenih, gospodarskih i socijalnih politika, stajao je 174,900.000 kuna, 33 milijuna kuna više od popisa iz 2001.

Bilo je u javnosti dosta spekulacija o tome zašto se podaci objavljuju tako kasno u odnosnu na datum popisa, tvrdilo se da se Hrvatska ne usuđuje izaći s rezultatima jer bi oni pokazali drastičan pad broja Srba, što bi moglo razljutiti Europsku uniju, pa možda čak i odgoditi ulazak Hrvatske u članstvo.

No, Večernji list je uoči objave popisa donio cijelu priču o ovom problemu u kojoj se navode drugi razlozi.

List podsjeća da je bivša premijerka Jadranku Kosor bila iznervirana postupcima Ivana Kovača, direktora DZS-a, te da je stoga odbila odobriti zapošljavanje ljudi za obradu podataka prikupljenih popisom.

KOvač je, naime, bivšoj premijerki rekao da bi kršio zakon kada bi joj unaprijed rekao rezultate, a ni ona smije biti ta koja će ih objaviti.

Premda su svi očekivali da će Kovač “odletjeti”, to se nije dogodilo, jer je iz EU stiglo upozorenje da Kovačev DZS drže za jednu od najkompetentnijih državnih institucija u Hrvatskoj. No bivša mu se vlada ipak osvetila. Iz DZS-a su još prije popisa upozorili Vladu da za obradu podataka trebaju 400 honorarnih obrađivača te da će obrada trajati oko devet mjeseci. No Vlada ne reagira.

DZS mjesecima šalje nove vapaje Vladi jer zbog njezine odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika Kovač je nemoćan.

Tadašnji ministar uprave Davorin Mlakar potvrđuje da se problem može riješiti ako se DZS izuzme iz zabrane, ali Vlada nije učinila ništa.

U DZS-u su kao koordinatore za obradu podataka izdvojili 30-ak svojih iskusnih statističara, pa oni počinju skenirati obrasce, no to je kap u moru jer tim tempom obrada bi trajala do 2018. Mediji su tada počeli ironizirati i Kovač je postao “najsporiji državni službenik na svijetu”.

No iz prepiske Vlade i DZS-a jasno je da je DZS-u, pa i Kovaču učinjena nepravda. Ispravila ju je tek nova vlada koja na proljeće pronalazi način i putem “javnih radova” DZS zapošljava 396 osoba za ubrzanu obradu. Šest mjeseci poslije stižu glavni podaci, a troškovi popisa ne prelaze 100 milijuna kuna (planirano 165). Na podacima će se raditi još cijele 2013. godine.

1 Comment

  1. kako vas samo nije sramota da diskriminirate Bošnjačku nacionalnu manjinu,kad je se 31,000 ljudi izjasnila kao Bošnjaci po narodnosti,s tim da nas ima preko 50,000 u hrvatskoj,dali ste namijerno ovdje nas itostavili ili slucajno nije ni bitno,samo da znate da postojimo!

Odgovori na senad Otkaži odgovor

Your email address will not be published.


*