Nepovoljni demografski trendovi: U 10 godina broj stanovnika Hrvatske smanjio se za 8.000!

U posljednjih deset godina, prema procjenama Državnoga zavoda za statistiku, broj stanovnika Hrvatske smanjio se za nešto više od 8.000. upozorava Snježana Mrđen, demografkinja sa Sveučilišta u Zadru.

Ipak, potrebno je pričekati prve rezultate popisa kako bi se utvrdio točan broj smanjenja.

»Činjenica je da je smanjenje stanovništva karakteristika i Bugarske, Rumunjske, Srbije te da je u dogledno vrijeme teško očekivati poboljšanje demografske situacije kako u tim zemljama tako i u Hrvatskoj. Pokazuju to i projekcije stanovništva. Starenje stanovništva i smanjeno rađanje neizbježan je proces i na svjetskoj i na europskoj razini. U srednjoročnom razdoblju, nepovoljni trendovi u Hrvatskoj mogu se samo ublažiti, a ne drastično popraviti, i to efikasnijim populacijskim mjerama i snažnijim gospodarskim razvojem«, zaključuje Mrđen.

Demograf Jakov Gelo primjećuje da je natalitet u Hrvatskoj do prošle godine bio u blagom porastu, ali je lani rođeno manje djece no 2009., a i sljedećih će se godina natalitet smanjivati. »Baby boom generacija kojoj i sam pripadam, dakle ljudi koji danas imaju 65 godina, odlaze u mirovinu. Oni su rađali djecu 1975. godine, a žene rođene te godine prije pet-šest godina završile su s najfertilnijom dobi. Zbog toga se sada ponovo počinje rađati manje djece«, napominje Gelo.

Stanovništvo Hrvatske stari, mladih je sve manje zbog čega će broj rođenih padati, a broj umrlih rasti, pa dolazi do povećanja negativne razlike. Sve nam projekcije to pokazuju, i one što dolaze od stranih stručnjaka koji su proučavali demografiju u Hrvatskoj. Gelo najavljuje drastični pad novorođenih za pet-šest godina.

Da bi se dogodila demografska obnova, Hrvatice bi trebale u prosjeku rađati 2,1 dijete. Takvo što je teško očekivati, po nekima i nemoguće, no određeni je pomak ipak ostvaren: u 2003. žene su rađale u prosjeku 1,3, a danas 1,5 djece. Čini se malim pomakom na decimali, no u tim omjerima – uvjerava Snježana Mrđen – to nije zanemarivo.

Jedna od pozitivnih posljedica povećanog rađanja 1996. i 1997. jest čak 2000 djece više no lani u generaciji današnjih petnaestogodišnjaka. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, iz osnovnih škola upravo izlazi 49.312 djece pa je učenička populacija prvi put nakon duljeg razdoblja u porastu. Takav bi se trend trebao zadržati i iduće godine, s čak nešto većim brojem osnovnoškolaca, jer je 1997. godine zabilježen najveći broj rađanja od 1989., a zatim slijedi pad.

»Riječ je o vrlo kratkom, dvogodišnjem kompenzacijskom razdoblju nakon Domovinskog rata«, objašnjava Mrđen. Petnaestogodišnjaci generacije 1996. dolaze iz poslijeratnog razdoblja, tj. jedinog razdoblja od 1991. kad je prirodni prirast bio pozitivan. Mrđen kaže kako se kompenzacijska razdoblja događaju uvijek nakon ratova, no najčešće traju nešto dulje no kod nas, oko pet do sedam godina.

»Tijekom ratova brakovi se manje sklapaju, a rađanje djece češće odgađa. U kompenzacijskom razdoblju sklapaju se brakovi koji su bili odgođeni zbog nesigurnih ratnih prilika, a isto tako povećava se broj rađanja, onih koja su bila odgođena tijekom rata«, ističe Mrđen, čija je pretpostavka da je u Hrvatskoj to pozitivno razdoblje kraće zbog činjenice što nije cijela Hrvatska izravno bila zahvaćena ratom. Primjećuje da od 2003. stopa nataliteta raste, te staje na loptu crnih prognoza demografa.

»Nije Hrvatska jedina zemlja u Europi koja od 1991. ima negativan prirodni prirast stanovništva kako tvrde pojedini demografi«, napominje Mrđen. Ona je sklona Hrvatsku u pogledu demografije uspoređivati sa zemljama regije. Bugarska, Rumunjska, Grčka, Slovenija i Srbija od početka ili od sredine devedesetih imaju negativan prirodni prirast stanovništva. U Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, 2003./2004. smanjila se razlika između broja umrlih i živorođenih, a u Grčkoj i Sloveniji čak je došlo do potpunog preokreta – čiji je rezultat pozitivan prirodni prirast.

Stopa ukupnog fertiliteta viša je u Hrvatskoj nego u nekim zemljama regije. Tako je od 2007. godine prosječan broj djece po ženi bio niži u Rumunjskoj, Srbiji i čak u Albaniji u odnosu na Hrvatsku. Primjerice, u Albaniji, koja je imala najviše stope fertiliteta u Europi, 2008. godine zabilježeno je 1,40 djece po ženi, u Srbiji 1,41, u Rumunjskoj 1,35, a u Hrvatskoj 1,46.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

2 Comments

  1. Ma koji Kralj Stijepan i Kraljica Katarina Hrvati , velikohrvatske laži pa pola Hrvatske su pokatoličeni Srbi Kaptol ima sve podatke o tome . No to se krije kao zmija noge a tek Hercegovci čisti Srbi koji govore najčišćim srpskim jezikom samo su pokršteni u katoličku vjeru . Baš kao i mi koji smo primili Islam poštujemo tu vjeru ali svi znademo da su nam preci Srbi . Eto recimo mi Kovačevići , u Srbiji Srbi u Hrvatskoj Srbi manji dio pokatoličen a mi u Bosni muslimani a u Turskoj niti jednog Kovačevića ? I što smo sad izmišljena nacija Bošnjaci ne nikako nego Srbi koji smo primili Islam mada se poneki kao Nemanja Kusturica vraćaju srpskom narodu i vjeri .

  2. Ma sto to prtljas? Kakve veze imaju kraljevi s ovom temom i kakav su ti dokaz Kovacevici? To je suluda teorija. I na hravatskom, a i na bosnjackom, se kovac kaze kovac, pa bi tvojom logikom mogli tvrditi da su svi Kovacevici, Kovacici i Kovaci zapravo Hrvati koji su presli na pravoslavlje, odnosno islam. Kako objasnjavs to sto mnogi srbi imaju prezime Ivanovic, Ivkovic, Antic, Latinovic…, sto mnogi Bosnjaci (muslimanske vjere) imaju prezime Hrvat, Filipovic, Maric, Katanic…? A na koncu, sve kad bi bila tocna svaka rijec koju pises, to je sve irelevantno. Cak i kad bi se znanstveno nedvojbeno utvrdilo da su svi Bosnjaci porijekom srbi, to ne moze ponistiti njihov sadasnji identitet! Stoga se kani corava posla, ne budi destruktivan jer time ne pomazes ni sebi ni drugima.

Odgovori na pepi Otkaži odgovor

Your email address will not be published.


*