Novi eksperiment od jeseni: Može li Europa srediti prilike u BiH?!

Europska će unija od početka idućega mjeseca govoriti »jednim glasom« u Bosni i Hercegovini, i to bi moglo biti važna promjena u dosad često nekonzistentnoj, pa samim tim i manje učinkovitoj, europskoj politici prema BiH.
Danski diplomat Peter Sorensen od 1. rujna ujedinit će europsko predstavništvo u Bosni i Hercegovini. Nakon što je potkraj svibnja objavljeno da je Sorensen imenovan novim voditeljem Izaslanstva Europske unije u BiH, sredinom prošlog mjeseca EU-ovo je Vijeće za vanjske poslove formalno Sorensena imenovalo i posebnim predstavnikom EU (EUSR) za Bosnu i Hercegovinu, a na tom bi položaju Danac trebao ostati iduće četiri godine. Dosad je dužnost posebnog predstavnika obavljao austrijski diplomat Valentin Inzko, paralelno s vođenjem Ureda visokog predstavnika (OHR).

Od rujna će EUSR i OHR biti odvojeni, i to praktično znači da su preciznije određene mjerodavnosti ključnih međunarodnih aktera u BiH. Službeni će se Bruxelles putem svoga ojačanog predstavništva baviti pitanjima koja se tiču puta BiH u sklopu europskih integracija, dok će OHR u kojem ključnu riječ, putem Vijeća za implementaciju mira (PIC), imaju Amerikanci, biti zadužen za provedbu Daytonskog sporazuma.

Odvajanje EUSR-a i OHR-a

Službeno, Valentin Inzko predat će mandat posebnog predstavnika Europske unije 31. kolovoza.
»Toplo pozdravljam mogućnost jednog predstavnika EU-a, a radit ćemo zajedno s istim ciljem, da BiH postane stabilna zemlja, na jasnom putu prema članstvu u Europskoj uniji. Ojačana struktura EU-a u Bosni i Hercegovini dovest će do usmjerenijeg angažmana na napretku BiH prema integracijama u EU«, kazao je Inzko, komentirajući najavljenu primopredaju dužnosti.
Optimizam iskazuju i mnogi građani. Tako je u anketi koju je proveo internetski portal reci.ba, čak 93,5 anketiranih potvrdno odgovorilo na pitanje vjeruju li da će novi šef Izaslanstva EU-a u BiH s ojačanim položajem i ovlastima uspjeti utjecati na bosanskohercegovačke političare kako bi put BiH prema EU-u napokon bio deblokiran. Većina očito smatra da se samo dodatnim pritiscima nešto može učiniti, a u spomenutoj je anketi samo oko pet posto skeptičnih koji misle da je i »dosad bilo sankcija i pritisaka ali bez učinka«.

Kakve će ovlasti i zadaće imati novi voditelj EU-ova izaslanstva i posebni europski predstavnik u BiH? Prema onome što je dosad javno objavljeno, Sorensen će biti izravno podređen visokoj europskoj predstavnici za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton. Od Danca, koji iza sebe ima desetljeće i pol iskustva rada na području zapadnog Balkana, očekuje se da igra veoma važnu ulogu kada je u pitanju Unija kao i u nadzoru i pomaganju reformi koje BiH provodi u procesu stabilizacije i pridruživanja, a koji sada osigurava okvir za odnose EU i BiH. Sorensen bi trebao raditi skupa s bosanskohercegovačkim vlastima, a pritom će imati na raspolaganju širok i izbalansiran set EU-ovih politika i programa kojima se želi ojačati europska prisutnost u BiH i osigurati da Europa preuzme ključnu ulogu u ovoj zemlji kada je riječ o međunarodnoj prisutnosti.

S jedne je strane jasno da sama privlačnost eventualnog članstva u Uniji i osjetna financijska pomoć koju BiH dobiva iz Europe svojevrstan »mamac« za lokalne političare da u svom djelovanju prihvate europske standarde. S druge će strane Sorensen na raspolaganju imati i restriktivne mjere. Još su u ožujku naime ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a donijeli odluku iz koje se mogu razaznati ovlasti i mehanizmi, koji će biti na raspolaganju novom voditelju Izaslanstva EU u BiH.

Restriktivne mjere

Tako je navedeno je da će se restriktivne mjere poduzimati protiv fizičkih i pravnih osoba čije djelovanje ugrožava suverenost, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH, koje su ozbiljna prijetnja sigurnosti i potkopavaju Daytonski sporazum. Nadalje, svaka EU-ova zemlja članica moći će spriječiti stupanje na svoj teritorij fizičkih ili pravnih osoba koje ugrožavaju te odredbe.

S druge strane u odluci o Sorensenovu imenovanju za posebnog EU-ova predstavnika, navedeno je da će među ostalim imati obvezu obavljati pregled djelovanja bosanskohercegovačkih vlasti, surađivati s političkim strankama i u skladu s europskim integracijama pomagati i procesu ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini.
Kako komentira sarajevski tisak, ono što je posebno važno, a precizira se u EU-ovoj odluci, jest da će ostali veleposlanici europskih država u BiH, biti obvezni pomagati Sorensenu u provedbi jedinstvene politike EU.
»Dosad smo često imali situaciju gdje pojedina veleposlanstva, odnosno države, vode svoju politiku koja nije u skladu s načelima dogovorenim u Bruxellesu. Sada će Sorensen svojim autoritetom, ovlastima i snažnom podrškom biti u prigodi to objediniti, da bi EU u BiH govorio jednim, i to jakim glasom«, kazao je diplomatski izvor na koji se poziva sarajevski Dnevni avaz.

Kao specijalni predstavnik EU-a, Sorensen će na raspolaganju imati najveći godišnji proračun u odnosu prema europskim predstavnicima u ostalim područjima (3 milijuna i 740 tisuća eura), što također može govoriti o namjerama Bruxellesa i ozbiljnim planovima kada je riječ o ispunjavanju planirane uloge u BiH.

Izravna veza Bruxellesa i Sarajeva

Jasno je međutim da Sorensenova zadaća neće biti nimalo laka. Bosna i Hercegovina možda je i u najozbiljnijoj političkoj krizi u prošlih desetak godina. Premda su izbori održani još 3. listopada prošle godine, BiH još nije dobio državnu vladu. Nema dakle parlamentarne većine koja bi podržala novo vijeće ministara, a naravno niti dvotrećinske većine nužne za promjene ustava, uključujući i uklanjanje ustavnih odredaba koje prema presudi Suda za ljudska prava u Strasbourgu (slučaj Sejdić-Finci) diskriminiraju dio građana BiH i uvjet su za napredak BiH na europskom putu.

Zapravo je provedba reformi posve zaustavljena, a gospodarska situacija sve teža jer je za BiH sada upitno pristizanje novca iz europskih fondova te aranžman s MMF-om.

»Neformiranje nove vlade na državnoj razini nanosi ozbiljnu štetu interesima zemlje i njenih građana. To sprečava Bosnu i Hercegovinu da ispuni važne međunarodne obaveze… To je također razlog usporenog napretka BiH u procesu europskih integracija. Takva situacija šalje negativnu poruku potencijalnim stranim ulagačima. Ugrožava pristup BiH većim financijskim sredstvima koja dolaze izvana. Uzrokuje opće razočarenje javnosti u političke procese«, navedeno je u komunikeu s posljednje sjednice Upravnoga odbora PIC-a.

Uspostavljanje »izravne veze« Bruxellesa i Sarajeva, koju bi trebao personalizirati Sorensen trebalo bi olakšati rješavanje barem najkrupnijih problema u BiH, ali hoće li to tako doista i biti, ostaje za vidjeti.

Kraj podjela unutar međunarodne zajednice?!

Dolazak Petera Sorensena na mjesto prvoga europskog diplomata u BiH i općenito ojačavanje institucija koje predstavljaju EU u BiH, trebalo bi, prema planovima, okončati neusuglašenost politike različitih europskih zemalja kada je riječ o odnosu prema BiH.

Naravno, ostaje vidjeti što će ojačana europska prisutnost donijeti kada je riječ o prevladavanju razlika unutar šireg okvira međunarodne prisutnosti u BiH.

Nije neka posebna tajna da postoji nejedinstvo unutar međunarodne zajednice kada je riječ o pristupu rješavanju problema u toj državi. Upravo je to nejedinstvo vjerojatno i ohrabrilo neke političke lidere u BiH na poteze koji ne vode stabilizaciji prilika u zemlji. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i politika službene Banje Luke u ovom kontekstu su ilustrativan primjer.

S jedne strane postoje razlike između Rusije s jedne i ostalih članica Vijeća za implementaciju mira s druge strane.
O tim je razlikama nedavno govorio i veleposlanik Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko, potvrdivši da se Rusija suprotstavila oštrijoj osudi Milorada Dodika zbog provokativnih poteza kakav je bio najava referenduma o pravosuđu BiH ili nacionalističke i secesionističke retorike u Republici Srpskoj.
»Tijekom svakog zasjedanja Vijeća za provedbu mira ima točaka o kojima se dosta stavova podudara, ali ima i točaka gdje se nastavlja žestoka polemika, jer u PIC-u postoje različiti stavovi između Rusije i nekih drugih članica. Kada bismo napravili presjek, taj je odnos pola-pola«, kazao je Bocan-Harčenko.
Niti posljednje zasjedanje PIC-a, održano prošlog mjeseca, nije riješilo temeljne proturječnosti unutar tog tijela, koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Osim tih razlika između Rusije i zapadnih zemalja, primjetno je da i Washington i Bruxelles različito pristupaju BiH, premda se te razlike ne iskazuju tako transparentno.

Očito je američki pristup robusniji, a glavnina SAD-ova utjecaja na zbivanja u Bosni i Hercegovini teče putem Vijeća za implementaciju mira i NATO-ova stožera u ovoj zemlji. Postoje skeptici koji smatraju da se ojačavanjem uloge službenoga Bruxellesa u BiH ništa važnije neće promijeniti. Tako je Milorad Živković, srpski član kolegija Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH, nedavno izjavio da unutar međunarodne zajednice ne znaju što će s BiH, niti se mogu dogovoriti o zajedničkom cilju:
»Međunarodna je zajednica najavila na posljednjoj sjednici Vijeća za provedbu mira da od 1. rujna u BiH počinje novi eksperiment. Imat ćemo situaciju da će Amerikanci, koji kontroliraju Ured visokog predstavnika (OHR) i visokog predstavnika Valentina Inzka, biti odgovorni za očuvanje Daytona, mira i stabilnosti zemlje i puta BiH prema NATO-u, a s druge strane specijalni predstavnik EU bit će zadužen za proces europskih integracija. No ovaj novi eksperiment je osuđen na neuspjeh«, kazao je.

Ipak, barem na deklarativnoj razini, službena Banja Luka tvrdi da neće opstuirati novog europskog predstavnika. Tako je predsjednik RS Milorad Dodik najavio suradnju sa Sorensenom u svim pitanjima važnim za europski put, ako on »bude poštovao Daytonski sporazum i ustavno uređenje BiH, bez nastojanja da kreira novi politički sustav«.
»Svako nametanje rješenja za RS je neprihvatljivo, a njeni će predstavnici biti partneri Sorensenu ako ne bude kopija visokih predstavnika u BiH. Sorensen je izbor Europske komisije, koja je u mnogim zemljama prisutna, pa tako i u BiH ima svoju misiju, čiji je on glavni čovjek. No niti Sorensen ni aktualni visoki predstavnik Valetnin Inzko neće moći koristiti izvršne ovlasti, jer njih nema«, tvrdi Dodik.

(Alenko ZORNIJA/Vjesnik-Zagreb)

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*