Novi papa treba im um Benedikta XVI. i srce Ivana XXIII.

vatikanNakon šokantne najave pape Benedikta XVI. da će se krajem mjeseca povući s položaja, možda je stiglo vrijeme da Katolička crkva izabere prvog neeuropskog vođu i to iz najveće vjerničke baze – Južne Amerike, piše agencija Reuters.

U toj regiji već živi 42 posto od ukupno 1,2 milijarde katolika u svijetu, pojedinačno najviše u odnosu na sve ostale dijelove svijeta, uključujući i Europu u kojoj ih je 25 posto.

Nakon Poljaka Ivana Pavla II. i Nijemca Benedikta XVI., položaj nekad rezerviran za Talijane sad je dostupan svima. Povjerenje kardinala u konklavi dobit će onaj za kojeg procijene da će najbolje voditi Crkvu.

Dva visoka vatikanska dužnosnika nedavno su iznenađujuće jasno naznačili moguće nasljednike, a sukus njihovih izjava jest da bi novi Papa doista mogao biti iz Južne Amerike.

“Znam za mnoge biskupe i kardinale iz Južne Amerike koji bi mogli preuzeti odgovornost za svjetsku Crkvu”, rekao je nadbiskup Gerhard Mueller koji obnaša nekadašnju dužnost kardinala Ratzingera na čelu Kongregacije za nauk vjere, dodavši u predbožićnom razgovoru za njemački dnevnik Rheinische Post da “Crkva uči da kršćanstvo nije usredotočeno na Europu”.

Švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik vatikanskog ureda za kršćansko jedinstvo otprilike u isto vrijeme izjavio je za ciriški dnevnik Tagesanzeiger da budućnost Crkve nije u Europi. “Bilo bi dobro da u idućoj konklavi bude kandidata iz Afrike ili Južne Amerike”, rekao je, dodavši da bi se opredijelio za kandidata izvan Europe ako bi imao iste kvalifikacije kao i kanidat iz Europe.

Ako je doista došao red na južnoameričkog Papu, najizglednijim se kandidatima čine nadbiskup Sao Paola Odilo Scherer i Argentinac talijanskog podrijetla Leonardo Sandri, koji je sad na čelu Kongregacije za istočne Crkve.

Afrički je favorit kardinal Peter Turkson iz Gane, sadašnji čelnik Papinskog vijeća Iustitia et pax.

Otprilike pola kardinala s pravom glasa su iz Europe, iako tamo živi tek četvrtina svjetskih katolika. Ako se konklava prikloni Starom kontinentu, poznavatelji vatikanskih prilika smatraju da najviše izgleda ima bivši venecijanski patrijrah, sada milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola, genovski nadbiskup Angelo Banasco koji je u dva mandata bio predsjednik Talijanske biskupske konferencije, a snažnim se kandidatom smatra i bečki kardinal Christoph Schoenborn, blizak papi Benediktu XVI.

Uz njih, zasad se kao mogući kandidati najčešće spominju Brazilac Joao Braz de Aviz, koji predvodi nedavno ustanovljeni vatikanski ured za vjerske kongregacije, newyorški nadbiskup Timothy Dolan, Kanađanin Marc Ouellet, prefekt Kongregacije za biskupe, Talijan Gianfranco Ravasi, od 2007. na čelu Papinskog vijeća za kulturu i, najmlađi među njima, filipinski kardinal Luis Tagle.

Drugi najtiražniji američki list USA Today zamolio je trojicu stručnjaka za vatikanska pitanja, povjesničara Crkve Matthewa Bunsona, dopisnika iz Rima Johna Allena i autora nekoliko knjiga o papama Davida Gibsona da istaknu pet najozbiljnih kandidata za novog Papu po njihovu sudu. Usuglasili su se da su to kardinali Scola, Bagnasco, Ouellet, Ravasi i Sandri.

Tražit će se kandidat, kažu oni, koji može revitalizirati katolički svjetonazor koji polako blijedi na kršćanskom zapadu i istovremeno dovesti u red vatikansku kuriju, složenu birokratsku strukturu koja upravlja svjetskom Crkvom, a koja je proizvela skandal Vatileaks. Trebat će im talentirani administrator i vješt komunikator.

Najviše od svega treba im Papa s dvije vitalne osobine, rekao je Allen, novinar koji izvještava iz Vatikana za National Catholic Reporter. “Treba im um Benedikta XVI. i srce Ivana XXIII. – snažna intelektualna snaga koja ima sposobnost prenijeti poruku i najskromnijem slušatelju”, rekao je Allen.

Kaže, međutim, da ovoga puta u Kardinalskom zboru neće biti natjecanja između liberala i konzervativaca. “Tamo više nijedan liberal nije ostao”, objasnio je.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*