Obljetnica početka opsade Sarajeva

Na današnji dan prije 19 godina počela je opsada Sarajeva, najduža opsada jednog glavnog grada u povijesti.

Pripadnici bivše Jugoslavenske narodne armije i paravojnih snaga bosanskih Srba 2. svibnja1992. pokušali su ući u grad i zauzeti zgradu Predsjedništva BiH na Skenderiji i druge važne objekte u središtu grada, poput Skupštine i Općine Centar, te eliminirati tadašnje političko Republike BiH.

Oko bivšeg Doma JNA, Narodnog pozorišta, Skenderije i Vrbanja mosta suprotstavili su im se građani Sarajeva okupljeni u Teritorijalnu obranu BiH, zajedno sa Specijalnom postrojbom MUP-a.

Presudne bitke vodile su se između 10 i 15 sati, pucalo se iz automatskog naoružanja, padale su granate, grad je ostao bez struje, vode i hrane, a slika koja je obišla svijet bila je i ona na kojoj gore zapaljeni tramvaji.

Oko 13 sati oklopna vozila i tenkovi krenuli su prema zgradama Predsjedništva i Skupštine Grada. Suprotstavili su im se hrabri ali neiskusni i veoma slabo naoružani branitelji – koji su ipak uspjeli obraniti glavni grad.

Istog dana zapaljena je i zgrada glavne pošte u Sarajevu, koja je u potpunosti izgorjela i grad je ostao bez telefonskih veza.

Drama je nastavljena lišavanjem slobode tadašnjeg predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića, koje su izvele jedinice JNA, predvođene generalom Vojislavom Đurđevcem. Izetbegović je uhićen na sarajevskom aerodromu, koji je okupirala bivša JNA, i to dok se vraćao sa pregovora u Lisabonu. Potom je odvezen u Lukavicu, odakle su vođeni pregovori preko Televizije Sarajevo.

Izetbegović je razmijenjen 3. svibnja u Dobrovoljačkoj ulici, kada je, prema riječima komandanta 2. vojne oblasti, generala JNA Milutina Kukanjca, ubijeno šest osoba.

Opsada Sarajeva trajala je 44 mjeseca, sve do 29. veljače 1996, i poginulo je, prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra (IDC) 14.011 osoba, od čega 7.808 njih 1992. godine.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*