Otvara se “Titova soba tajni” sa materijalima koji zbog cenzure nikad ranije nisu prikazani

Nekoliko tisuća metara filmske trake, snimljene u vrijeme vladavine Josipa Broza Tita (u razdoblju između 1945. i 1980.), koja nikada, zbog cenzure, trenutne “nepodobnosti” nekih osoba ili nekih drugih razloga nikada nije montirana, postaje novi, kapitalni projekat srbijanskih Filmskih novosti.

Jedan film serijala bit će posvećen Brozu i drugim državnicima njegovog doba, kao što su Sukarno, prvi i doživotni predsjednik Indonezije, i zajedno sa Titom jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, Haile Selasije, car Afrike, Idi Amin, vojni diktator i predsjednik Ugande, Bokasa, car Srednjoafričke Republike, Moamer Gadafi, predsjednik Libije, i mnogi drugi koji su nominalno bili nesvrstani, a u biti diktatori.

Zanimljiv dokument su i dvije posjete Che Guevare, koji je boravio u Beogradu i na Brijunima, zajedno sa Raulom Castrom, rođenim bratom Fidela Castra, koji je sada predsjednik Kube.

‘Zabranjeni’ dokumentarni materijal, koji se već nekoliko desetljeća nalazi u posebnoj prostoriji depoa koja se naziva “Soba tajni”, uskoro će se naći pred javnosti. Koristeći isključivo arhivski materijal iz vlastite – autorizirane produkcije, Filmske novosti, po riječima ravnatelja Vladimira Tomčića, pripremaju dokumentarni serijal o Titu od 24 jednosatna filma, čiji značajan dio čine upravo cenzurirani dokumenti.

Među njima su i ona o Milovanu Đilasu, prvom jugoslavenskom komunističkom disidentu koji je preživio, a posebno, o Aleksandru Leki Rankoviću, nekadašnjem načelniku OZNE i ministru unutarnjih poslova, prvom čovjeku jugoslavenskog sistema sigurnosti i potpredsjedniku SFRJ, koji je smijenjen i isključen iz političkog i javnog života 1966. godine. U svojim memoarima Ranković je zapisao: “Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam doznao šta mi se sprema”.

– Ne znamo, naravno, koliko se novog može reći o Titu i njegovom vremenu, ali će ove nove, neobjavljene snimke svakako dati još jedan, možda i konačni doprinos u formiranju slike o Brozu kao državniku, diktatoru, hedonisti, ljubavniku… a i o nama u tom političkom i društvenom ambijentu. Ako se na pravi način ‘rekonstruira’ – prikaže i doživi to vrijeme, nesumnjivo će se doći i do gorkih prepoznavanja događaja koji su uslijedili devedesetih godina.

Kult ličnosti imao je znak jednakosti s državom Jugoslavijom; sa nestankom Tita bio je neminovan i raspad Jugoslavije. Ostaje, ipak, neobjašnjiv fenomen poularnosti i obožavanja koji su obični ljudi gajili prema Brozu, kaže Tomčić.

Svoje mjesto u ovom serijalu imat će i Kardelj, Bakarić, Krajačić, Žujović, Hebrang, Latinka Perović, Milka Planinc, Savka Dapčević-Kučar, Koča Popović, Slobodan Penezić Krcun, Veljko Vlahović, Kiro Gligorov, Stane Dolanc i mnoge druge političke osobe koje su ostale kao metafora tog doba.

– O Titu se zna sve i gotovo ništa, zato smo odlučili da ova 24 filma rade 24 redatelja i scenarista iz svih republika bivše Jugoslavije. Smatramo da će se tako dobiti dragocjeni komentari i različita mišljenja. Polovinu dokumentarnog serijala režirat će redatelji iz ‘starije’ generacije, oni koji su doživjeli vrijeme Broza i već imaju formirane stavove o tom vremenu, dok će ostalih 12 epizoda raditi mladi redatelji koji imaju drugu vizuru tog doba, vremensku distancu, i bez emocija mogu da govore o velikoj Jugoslaviji.

Ideja je da svaka pojedinačna epizoda nosi pečat ekipe koja ga je radila, od redatelja, do čitača teksta i izbora muzike.

‘Filmske novosti’ su prije par godina već uradile dokumentarni film o Jovanki Broz, koji će za ovu priliku biti ponovo urađen, a ono što čini najznačajnijim i najvrjednijim dokumente Filmskih novosti je njihova autentičnost – to su prave lronike jednog društva u dugom vremenskom periodu, ističe Tomčić, javio je B92.

(Hrvatska riječ)

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*