Papa: Vlade trebaju iskorištavati obnovljive izvore energije

Vlade trebaju iskorištavati obnovljive energije koje poštuju okoliš izbjegavajući pribjegavanje za čovjeka opasnoj tehnologiji– kazao je Benedikt XVI. govoreći veleposlanicima Moldavije, Ekvatorijalne Gvineje, Belizea, Sirije, Gane i Novog Zelanda, koje je prijepodne primio u audijenciju za predavanje vjerodajnica. Govoreći novim veleposlanicima pri Svetoj Stolici, Papa je ustvrdio da zaštita okoliša ne smije biti uvjetovana političkim ili gospodarskim interesima.

U prvoj polovice godine zbile su se brojne tragedije koju su se odrazile na prirodu, tehnologije i osobe. No, u tome je najvažniji čovjek, a ne tehnika i stranački probitci – kazao je Papa šestorici novih veleposlanika koji, budući da dolaze s pet kontinenata, predstavljaju dakle cijeli svijet. Papa nije poimence naveo tragedije, ali je istaknuo da nas zabrinjava njihova opsežnost.

Bog je čovjeku povjerio upravljanje prirodom, čovjek dakle ne može biti podložan tehnologiji niti biti njezin predmet. Ta svijest ima potaknuti države na zajedničko promišljanje o kratkoročnoj budućnosti planeta i o njihovoj odgovornosti glede našega života i tehnologije. Neodgodiva je ljudska ekologija, usvajanje životnog stila koji poštuje okoliš i potiče istraživanje i rabljenje čistih energija, obzirnih prema baštini stvorenoga i koje nisu štetne za ljudska bića, to mora biti politički i gospodarski prioritet – ustvrdio je Benedikt XVI.

Mora se sasvim preispitati naš odnos s prirodom, koja nije samo mjesto razonode i prostor za korištenje – naglasio je Papa dodajući da bi neprihvaćanje općeg stila života, koji poštuje savez između čovjeka i prirode, moglo dovesti do uništenja ljudske obitelji. Sve vlade imaju štiti prirodu i pomoći joj da obavlja svoju bitnu ulogu u preživljavanju čovječanstva. Čini se da su Ujedinjeni narodi naravno mjesto za slično promišljanje, koje ne smije biti zasjenjeno ni slijepim partizanskim ni političkim i gospodarskim interesima, nego ima promicati solidarnost bez obzira na osobne interese – ustvrdio je Sveti Otac.

Osvrnuvši se na ulogu tehnologije, Papa je primijetio da rabljenje njezinih mogućnosti treba ići usporedo s ekološkim i društvenim nepogodama. Često se zaboravlja da napredak ima koristiti ljudskom radu a ne tehnologiji, koja je ljudsko stvorenje. Uzdanje samo u nju, ili vjerovati da je ona isključivi čimbenik napretka, ili sreće, pretvara čovjeka u potrošni materijal, a to se vrlo lako okreće protiv čovjeka kad osjeti da nisu ispunjenja očekivanja – primijetio je Papa.

Dovoljno je osvrnuti se na ‘štete’ napretka i opasnosti za čovječanstvo od svemoguće i, u konačnici, neobuzdane tehnike. Ako tehnika upravlja čovjekom, lišava ga njegove ljudskosti. Oholost tehnike dovela je naše društvo do bezobzirnog privređivanja i izvjesnog hedonizma koji ono što je subjektivno i sebično nameće kao ispravno ponašanje – rekao je Papa.

Očituje se dakle žurnim – nastavio je Papa – da istražitelj i znanstvenik znaju povezati tehnologiju s čvrstom etičkom protegom, pomažući dakle prirodi da se razvija prema Stvoriteljevu naumu. Vlade bi pak imale promicati humanizam koji poštuje duhovnu i vjersku protegu čovjeka – upozorio je Benedikt XVI.

Poštivanje čovječjih težnja za pravednošću i mirom omogućuje izgradnju društva koje se samo promiče, kada podupire obitelj ili odbacuje, primjerice, isključivo prvenstvo financija. Država živi od punine života svojih građana, kad je svatko svjestan svojih odgovornosti i mogućnosti da može vrjednovati vlastita uvjerenja. Osim toga, naravna težnja prema istini i dobru izvor je dinamizma koji stvara želju zajedničkog zauzimanja u ostvarenju općega dobra – zaključio je Benedikt XVI.

Obraćajući se sirijskom veleposlaniku, Papa je rekao da previranja u arapskim mediteranskim državama očituju želju za boljom budućnošću. Ta zbivanja također očituju žurnu potrebu istinskih reformi u političkom, gospodarskom i društvenome životu, a vrlo je važno da se sve odvija u apsolutnome poštivanju istine, suživota , legitimnih prava osoba i zajednice. Na tim se načelima imaju nadahnjivati vlasti, vodeći računa o čežnjama civilnoga društva i međunarodnim pritiscima – kazao je Sveti Otac dodajući da se mora pronaći globalno rješenje za mir u cijeloj regiji.

Novom je veleposlaniku Novoga Zelanda izrazio solidarnost sa žrtvama potresa koji je u veljači zahvatio njegovu zemlju, te pohvalio ulogu Novozelanđana u očuvanju mira na Pacifiku, ohrabrujući razvoj koji poštuje okoliš. Ponovno je istaknuo zauzimanje Crkve u obrani ljudske osobe, njezinih neotuđivih prava, od začeća do prirodne smrti, te u promicanju obitelji i odgoja.

U govoru moldavskom veleposlaniku istaknuo je opravdanu želju Moldavije da uđe u Europsku uniju, koja ima poštovati njezin kulturni identitet utemeljen na kršćanskim vrijednostima. U tom smislu Moldavija može pomoći Europi da otkrije ono što ne želi vidjeti ili pak odbija priznati. Papa je pohvalio suradnju između Pravoslavne crkve i male katoličke zajednice u promicanju vjerskih vrijednosti protiv materijalizma i relativizma.

Govoreći veleposlaniku Gane, Papa je istaknuo gospodarski i društveni napredak zemlje, a pohvalio je mirno i uredno odvijanje posljednjih političkih izbora. Etnički je sklad vrlo važan čimbenik za stvaranje uvjeta mira, stabilnosti i napretka za sve građane. Papa je također pohvalio ozračje vjerske slobode u Gani, te istaknuo važnost usklađivanja između svjetovnih i vjerskih interesa, a poželio je da od prirodnih bogatstva, kojima Gana obiluje, imaju svi koristi.

U govoru veleposlaniku Belizea, Papa se osvrnuo na slobodu bogoštovlja, ona je plod kršćanskih vrijednosti, na kojima se temelji mala srednjoamerička država, koja ima oko tristo tisuća stanovnika. Papa je podsjetio na ulogu Crkve u školstvu dodajući da čvrsta vjera omogućuje mladima bolju pripremu za preuzimanje vodstva države.

Veleposlanika Ekvatorijalne Gvineje podsjetio na prinos Crkve u primicanju pravedna i solidarnog društva, koje poštuje ljudsko dostojanstvo i okoliš u pravednoj raspodjeli bogatstva, koja je nužna za istinski socijalni napredak svih, naročito siromašnih i potrebitih, za promicanje života, odgoja i zdravlja svih ne zaboravljajući da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju – zaključio je Benedikt XVI. [kta/rv]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*