Počelo sudjenje za napad na Policijsku postaju u Bugojnu

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi Tužiteljstva, danas je u Sudu BiH počelo suđenje pripadniku vehabijskog pokreta Harisu Čauševiću i još petorici optuženih za teroristički napad na Policijsku postaju u Bugojnu 27. lipnja prošle godine.

Tužiteljstvo BiH tereti Harisa Čauševića, Adnana Haračića i Nasera Palislamovića da su počinili teroristički čin nanošenja velike štete BiH, pri čemu je s umišljajem ubijena jedna osoba, dok su Emin Osmanagić, Haris Špago i Nedžad Keško optuženi za krivično djelo pomoć počinitelju poslije učinjenog krivičnog djela.

Tužiteljica Ozrenka Nešković je navela da je nakon aktiviranja improvizirane eksplozivne naprave, koju je Čaušević postavio na zid Policijske postaje u Bugojnu, smrtno stradao policajac Tarik Ljubuškić, teže ozlijeđena policajka Edina Hindić, a lakše ozljede zadobilo još nekoliko policajaca. Policijskoj postaji, rekla je, nanesena je materijalna šteta više od 506.000 KM, dok je na obližnjim stambeno-poslovnim objektima i nekoliko automobila šteta procijenjena na više od 213.000 KM.

Tužiteljica je istaknula da su optuženi imali za cilj zastrašivanje stanovništva i ozbiljnu destabilizaciju osnovnih političkih, ustavnih i društvenih struktura BiH.

Čaušević je, prema tvrdnjama tužiteljice, 2008., na redovnim tjednim sastancima sa svojim istomišljenicima u Bugojnu, govorio o neophodnosti načina vrbovanja islamskih vjernika na uspostavljanje šerijatske države BiH i da ih, ako ne budu dobrovoljno pristupali i prihvaćali takve ideje, treba kažnjavati i ubijati, a šerijatsku državu nasilno uspostaviti. Govorio je i da domaće političare muslimane treba ukloniti nasilnim putem, jer su oni krivi za loše stanje u BiH i da su veći neprijatelji islama Bošnjaci u BiH koji su se odmetnuli od vjere, nego kršćani i drugi.

Ozrenka Nešković je rekla da je Čaušević, po ugledu na Hamas i borbu u Palestini, pozivao na ustanak i državni udar “ne bi li se vratili Bogu”, isticao da BiH treba oružjem vratiti muslimanima, da se za oružje ne treba brinuti jer su oni financijski jaki, te da se ono može prikupiti i od seljaka kojima je preostalo iz prethodnog rata.

“Čaušević je na više lokacija skrivao zakopanu veliku količinu naoružanja, među kojima su ručni raketni bacač, automatske puške, kalašnjikovi, pješadijske mine, ručne bombe, municija i okviri za municiju”, rekla je Nešković.

Osim ovoga, Čaušević se tereti i za upad u informacijski sustav Suda BiH, CIPS-a, Narodne skupštine RS, IDEEA, kao i parlamenta BiH, čime je pokušao nanijeti veliku štetu tim sustavima.

U optužnici se navodi da su Osmanagić, Špago i Keško pružili pomoć Čauševiću, Haračiću i Palislamoviću nakon počinjenja terorističkog djela tako što su ih prikrivali, te pomagali i na druge načine, za što je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora.

Tužiteljica je u uvodnim riječima rekla da će Tužiteljstvo dokazati da je teroristički akt u Bugojnu pomno pripreman od 2008. i da će to potvrditi svi dokazi koji su međusobno povezani. Ona će tražiti da se optuženi proglase krivim i izrekne najduža zatvorska kazna propisana zakonom, koja može trajati od 21 do 45 godina zatvora.

Optuženi su svojim ponašanjem već na početku ročišta još jednom pokazali da ne poštuju ovaj Sud jer, prilikom provjere osobnih podataka i pitanja suca Gorana Radovića da li su razumjeli optužnicu, osim Čauševića i Haračića, ostali nisu htjeli da ustanu i odgovore.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*