Politička kriza gura BiH u još veće siromaštvo i izolaciju, prijete socijalni nemiri

Usprkos tomu što je Predsjedništvo BiH u utorak imenovalo mostarskog sveučilišnog profesora Slavu Kukića mandatarom za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, posve je izvjesno da kriza vlasti u ovoj zemlji još neko vrijeme neće biti riješena, odnosno BiH još neće dobiti novu državnu vladu.

Vodeće stranke u Republici Srpskoj (SNSD i SDS), a isto tako i dvije najjače stranke s hrvatskim predznakom, HDZ BiH i HDZ 1990, neće podržati Kukićev izbor u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa su vrlo male šanse da Bosna i Hercegovina u ovom »krugu« dobije novo Vijeće ministara.

Spomenute stranke inzistiraju da mandat za sastav vlade dobije Borjana Krišto iz HDZ-a BiH, koju je kandidirala stranka koja, kako navode, »ima većinski izborni legitimitet hrvatskog naroda«.

Ipak, u priči o (ne)formiranju Vijeća ministara BiH, a država još nema vladu iako je od izbora proteklo više od osam mjeseci (izbori su održani 3. listopada 2010. godine), u drugom planu ostaju posljedice koja izaziva ta kriza, a one su brojne i višeslojne.

S jedne strane posve je zaustavljena provedba reformi koje su neophodne da bi BiH napredovala na putu europskih integracija. U nedavnom izvješću Europskog instituta za sigurnosne studije (ISS) iz Pariza, BiH je, zajedno s Kosovom, svrstana na samo začelje među zemljama u području kada je riječ o napretku na putu prema EU.

Gotovo identične ocjene iznesene su u analizi briselskog Centra za europske političke studije (CEPS), u kojoj se navodi da BiH stagnira na europskom putu.

Na tu činjenicu i probleme koje iz nje proizlaze upozorili su brojni međunarodni dužnosnici, apelirajući na što bržu uspostavu vlasti u BiH, koje bi se onda prioritetno trebale baviti provedbom reformi. No, za to je potrebna široka koalicija unutar BiH koja još nije formirana.

Kriza vlasti u BiH mogla bi izazvati i sigurnosne probleme, o čemu se također u novije vrijeme počelo govoriti. Dosta pozornosti izazvali su istupi Ive Lučića s Hrvatskog instituta za povijest, koji je upozorio na mogućnost obnavljanja sukoba između Hrvata i Bošnjaka, ali je i lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija ovoga tjedna kazao da je sukob moguć, iako ne pretjerano vjerojatan scenarij razvoja sadašnje političke krize u BiH.

Naravno, u svemu jako trpi gospodarstvo, a građani u BiH sve lošije žive i problemi svakim danom postaju sve očitiji.

Višednevni štrajk u Željeznicama Republike Srpske, koji je počeo ovog mjeseca, indikator je iznimno teškog ekonomskog stanja u tom entitetu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik i premijer entitetske vlade Aleksandar Džombić sve teže stvari drže pod kontrolom. Oporba u RS-u tvrdi da je taj entitet pred gospodarskim kolapsom.

Situacija u Federaciji BiH jedva da je nešto bolja. Pritisci socijalno ugroženih kategorija na vladu su sve snažniji, a umirovljenici, invalidi, ratni veterani itd. tvrde da žive na rubu egzistencije.

»Kako sada stvari stoje, državu i oba njezina entiteta čeka vruće ljeto sa socijalnim predznakom i jedna od najtoplijih jeseni od rata, zbog čega bi se mogle tresti mnoge fotelje u institucijama vlasti«, piše sarajevski Dnevni avaz u svom komentaru.

(Alenko Zornija/Vjesnik, Zagreb)