Posavina: Gospodarski razvoj ključan je element u održivosti povratka

posavina-povratak-raspravaU organizaciji općinske uprave i Misije OSCE u BiH, područni ured Bijeljina, danas je u općinskoj sali za sastanke održan okrugli stol na temu obnove i povratka. Sastanku su prisustvovali općinski načelnik Hajrudin Hadžidedić sa suradnicima.

Predsjedatelj Općinskog vijeća Odžak Pero Radić, šefica područnog ureda OSCE- Bijeljina, Renne Trajkova sa svojim suradnicima, predstavnici vjerskih zajednica, vlč. Jakov Filipović, dekan Doborske dekanije i župnik župe Odžak, Fahrudin ef. Mujanović i otac Nenad Tojić, sveštenik u Novom Gradu, te predstavnici županijskog ureda za izbjegle i raseljene osobe, Centra za socijalni rad i povratničkih mjesnih zajednica na području općine Odžak.

Dobrodošlicu i riječi zahvale na odazivu svim sudionicima je uputio je domaćin današnjeg skupa, općinski načelnik, nakon čega je Renne Trajkova u svom izlaganju naročito istaknula: “Mandat Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini uspostavljen je prema Općem okvirnom sporazumu za mir, sastavljenom u Daytonu krajem 1995. godine i potpisanom u Parizu, u prosincu 1995. godine, s ciljem zaustavljanja sukoba, koji je trajao gotovo četiri godine. Od tada se BiH suočava sa trajnom zadaćom ponovne izgradnje države, kao jednog multietničkog, demokratskog društva.

Područni ured OSCE-a u Bijeljini ostvaruje suradnju sa sedam općina/opština u Bosni i Hercegovini, od čega njih četiri sa područja Republike Srpske i tri općine u sastavu Županije Posavske: Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac. Nakon okruglih stolova održanih na temu obnove i povratka održanih u Loparama, Zvorniku, Bijeljini i Vladi Županije Posavske, OSCE- BiH je podržao održavanje okruglog stola i u Odžaku. Želimo sve mjerodavne uključiti u problematiku obnove i održivog povratka jer samo zajedničkim djelovanjem možemo potaknuli proces održivog povratka. Analizirali smo što je do sada urađeno, što je uloženo i što su izazovi i planovi za budućnost. Ima dosta urađenog ali je još puno posla koji čeka. Drago mi je što su se današnjem skupu odazvale vjerske institucije, lokalne institucije, općinske i županijske, i što ukazuje da ima interesa za rješavanje problema održivog povratka“, izjavila je Trajkova.

Skupu se nakon toga obratio i pomoćnik Institucije Ombudsmana za ljudska prava u BiH Predrag Radosavljević, koji je prisutne upoznao sa organizacijom, djelokrugom, ulogom i aktivnostima ove Institucije, s posebnim naglaskom na aktivnosti Odjela za praćenje prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina. U tom smislu Institucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine vrši prijem i registriranje žalbi zbog kršenja prava i sloboda pripadnika nacionalnih, vjerskih i drugih manjina i postupa po tim žalbama te priprema godišnje izvješće o stanju prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina koje dostavlja organima zakonodavne vlasti na svim razinama u BiH. Prema njegovim riječima, ohrabruje činjenica da je Institucija zaprimila vrlo mali broj predmeta koji se iz sfere kršenja ljudskih prava odnosi na područje općine Odžak.

Aktivno sudjelovanje u raspravi koja je potom uslijedila uzeli su vlč. Jakov Filipović,dekan Doborske dekanije i župnik župe Odžak, Fahrudin ef. Mujanović, otac Nenad Tojić, sveštenik u Novom Gradu, Ivka Božić, ravnateljica Centra za socijalni rad, te predstavnici županijskog ureda za izbjegle i raseljene osobe i povratničkih mjesnih zajednica, Novog Grada i Gornjeg Svilaja.

Gospodarski razvoj ključan je element u održivosti povratka i osiguravanju bolje budućnosti. Pitanje zapošljavanja, obnove i izgradnje stambene, prometne i ostale infrastrukture temeljni su preduvjeti ostvarivanju povratka na ovim prostorima, za što je, pored zalaganja općine Odžak, potrebna pomoć i podrška viših razina vlasti bosanskohercegovačke države i međunarodne zajednice, čulo se od gotovo svih sudionika današnjeg okruglog stola.

Na sastanku je također istaknuta činjenica kako je višegodišnji povratak doprinio razvoju međuljudskih odnosa, razumijevanju, jačanju povjerenja, poticanju suživota, suradnje i suočavanja s prošlošću, te danas ne postoje prepreke i bojazan za osobnu sigurnosti povratnika, što je za svaku pohvalu.

Kao ključne i neriješene prepreke povratku, koje se mogu definirati kao zaključci i zadaće sa današnjeg skupa, koji zahtijevaju posebna ulaganja i napore istaknuto je slijedeće:
– sačiniti specifikaciju prioritetnih potreba povratnika,
– unaprijediti program stambenog zbrinjavanja,
– unaprijediti sustav socijalne skrbi koji ne prati potrebe povratnika,
– eliminirati oblike diskriminacije povrtnika pri zapošljavanju u javnom sektoru,
– unaprijediti komunikacijske veze između organa vlasti i osoba povrtnika,
– osigurati efikasno oglašavanje javnih poziva programa pomoći prema krajnjim korisnicima.

Izvor: Posavina.org

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*