Pred izbore u Hrvatskoj: Topi se SDP-ova prednost u anketama

Kako se približavaju izbori u Hrvatskoj, tako sve veće zanimanje javnosti izazivaju ankete o raspoloženju unutar biračkoga tijela. Tako posljednje istraživanje Crobarometra koje provodi Ipsos Puls, a objavljuje Dnevnik Nove TV, pokazuje da rejting koalicije lijevog centra nije porastao. Dapače, pao je na 35,3 posto. To je drugi najlošiji rezultat tog saveza otkad su naznačili da izlaze zajednički na izbore. Već mjesecima ne mogu prijeći 40 posto koliko su imali još krajem prošle godine i početkom ove. Od početka godine, taj savez je izgubio devet postotnih poena.

HDZ, koji pak izlazi samostalno na izbore, računa na potporu 20,8 posto birača. Treća stranka postao je HSS sa 5,7 posto: laburisti su već mjesecima oko izbornog praga, a kolovoz završavaju sa 5,3 posto. Blok umirovljenici zajedno ima 4,3, a HSLS 3,5 posto. HDSSB također može očekivati nekoliko zastupnika, a kao regionalna stranka imaju zavidnih 3,2 posto. Ostale stranke dobivaju 6,2 posto, a neodlučnih je 12,1 posto.

SDP bi, da ide samostalno, sada imao 24,4 posto, a HDZ 20,8 posto potpore. To je SDP-ov najlošiji rezultat u zadnje četiri godine. HDZ je stabilno loš: istopila se euforija oko EU-a i vladajući mogu računati na svakog petog birača. To je jedan od lošijih rezultata HDZ-a zadnjih godinu dana. Premijerka Kosor u kolovozu je opet pala ispod 30 posto popularnosti i sad ima potporu 28 posto HDZ-ovaca, Zoran Milanović ostao je na 45 posto, a Ivo Josipović na 81 posto. Isto tako, 73 posto birača ne podupire poteze Jadranke Kosor, a podupire ih tek svaki peti birač.

Sad bi za ulazak u EU glasovalo manje od 60 posto birača, točnije 56 posto. A raste broj protivnika, njih je 35 posto. Neodlučnih je devet posto.

Varljiva istraživanja

Kakav god bio ishod idućih parlamentarnih izbora, već se sada s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da će rezultat HDZ-a biti bolji nego što će prognozirati ankete, a SDP-a i njegovih partnera lošiji. U HDZ-u vole reći da gube u anketama, ali pobjeđuju na izborima, što je najočitije bilo na izborima 2007. kad su završili ispred favoriziranog SDP-a s deset zastupničkih mjesta više.

Poznata je činjenica da su članovi i birači HDZ-a uglavnom konzervativni i da s nepovjerenjem dočekuju ispitivače javnog mnijenja te im uskraćuju odgovore na pitanja o svojim političkim opredjeljenjima ili odbijaju uopće sudjelovati u bilo kakvim anketama. Jednako je tako i u HSS-u, čije biračko tijelo u najvećoj mjeri živi u ruralnim sredinama koje ispitivači vrlo često zaobilaze pa se ankete u konačnici svode na rezultate iz gradskih sredina gdje dominiraju oporbene stranke. U narednim mjesecima, koliko ih još preostaje do izbora, javnost će biti bombardirana nizom anketa o rejtingu stranaka, kao što je bio slučaj i na svim prijašnjim izborima. Brojni su međutim primjeri koji govore da iza bombastičnih zaključaka o tome koliku potporu građana uživa neka stranka stoje mnoge manjkavosti, od nereprezentativnog uzorka do upitne metodologije. Redovita je pojava da se u većini anketa popularnost stranaka mjeri na razini cijele Hrvatske, ali se saborski zastupnici biraju u deset izbornih jedinica i, ako se želi prognozirati izborni rezultat, važnije je utvrditi koliko neka stranka dobiva u pojedinoj izbornoj jedinici.

Regionalne stranke poput IDS-a i HDSSB-a redovito su u anketama ispod izbornog praga, jer su svojim djelovanjem ograničene na određene regije, ali na izborima ulaze u Sabor, jer u svojim izbornim jedinicama lako osvajaju više od pet posto glasova. S druge strane strankama koje u anketama na razini Hrvatske budu blizu izbornog praga, poput HSLS-a, HSP-a ili Hrvatskih laburista, to ne jamči osvajanje parlamentarnog statusa, ako nemaju jako uporište u barem jednoj izbornoj jedinici.

Uspjeh u anketama može biti kontraproduktivan

Na prošlim se parlamentarnim izborima 2007. pokazalo da uspjeh u anketama može biti kontraproduktivan. HDZ i SDP su u anketama uglavnom bili izjednačeni, uz blagu prednost SDP-a, iz čega je korist očito izvukao HDZ. Mala razlika u odnosu prema oporbi dodatno je motivirala HDZ-ove birače da izađu na birališta, jer su bili svjesni da pobjeda njihove stranke doista ovisi o svakom glasu. S druge su strane SDP-ovi birači izborni dan dočekali ležernije, jer je prema anketama njihova stranka već bila pobijedila, pa nije bilo toliko snažna poriva da se upute na birališta i potvrde izglednu pobjedu. Izlazne ankete kojima se na biralištima 2007. ispitivalo birače za koga su glasali već su ušle u političku povijest. Sve su naime prognozirale pobjedu SDP-a i premoć od pet osvojenih mandata u odnosu prema HDZ-u, a SDP-ov premijerski kandidat LjuboJurčić predstavljao se kao budući hrvatski premijer i primao čestitke. Kad je počelo prebrojavanje glasačkih listića, u SDP-u je zavladao šok, a slavili su HDZ i Ivo Sanader, koji je u svom pobjedničkom govoru najavio mogućnost zakonske zabrane održavanja anketa uoči samih izbora. Spominjala se i mogućnost tužbe protiv pojedinih agencija za istraživanje javnog mnijenja, ali od svega toga nije bilo ništa.

Poslije dvije godine, na predsjedničkim izborima 2009., HDZ je potvrdio tezu da rejtingu koji uživa u anketama treba dodati još dosta postotnih bodova kako bi se pogodio pravi izborni rezultat te stranke, ali su ankete ipak pokopale izglede predsjedničkog kandidata Andrije Hebranga da se plasira u drugi krug. U anketama je Hebrang uglavnom bio na četvrtom mjestu, što je mnoge HDZ-ove birače potaklo da povjerenje daju Milanu Bandiću i Nadanu Vidoševiću, kandidatima koji su ciljali na desno orijentirane birače, a kojima su ankete davale bolje izglede. Na kraju je Hebrang ipak završio na trećem mjestu, ispred Vidoševića, a samo dva postotna boda dijelila su ga od Bandića i drugog kruga.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*