Protiv Momčila Perišića je još na snazi Interpolova tjeralica zbog granatiranja Zadra

momcilo-perisic-bgZa oslobođenim haaškim optuženikom, bivšim načelnikom Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilom Perišićem već 14 godina na snazi je tjeralica zadarskoga Županijskog suda na kojemu je osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu od 20-godina zbog granatiranja Zadra 1991.

Perišić i još 18 oficira bivše JNA osuđeni su 1997. u odsutnosti na zatvorske kazne od 10 do 20 godina zbog ratnog zločina protiv civila i granatiranja Zadra u kojemu su u rujnu i listopadu 1991. poginula 34 civila, a oštećeno je više od 120 zgrada.

Vrhovni je sud dvije godine kasnije presudu potvrdio, nakon čega je u listopadu 1999. raspisana tjeralica, prvo domaća, a potom i međunarodna Interpolova koja je i dalje na snazi.

U hrvatskome Ministarstvu pravosuđa zasad ne žele otkriti što će poduzeti u Perišićevu slučaju i hoće li od srbijanskih vlasti zatražiti njegovo izručenje zbog pravomoćne presude. Kažu da je svaka članica Interpola dužna postupati po međunarodnim tjeralicama, no isto tako je poznato da Srbija ne izručuje svoje državljane.

Perišić može zatražiti obnovu postupka na zadarskome Županijskom sudu s obzirom na to da mu se sudilo u odsutnosti, a po riječima glasnogovornice suda Dijane Grancarić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije “ne mora nazočiti obnovi postupka”.

Obrazlažući presudu iz 1997., zadarski sudac Dubravko Krpina rekao je da je krivnja optuženih oficira nedvojbeno utvrđena svjedočenjem pripadnika JNA koji su odbili provoditi Perišićeve zapovijedi o topničkim napadima na Zadar, među kojima su bila i petorica hrvatskih građana koji su u Zadru služili vojni rok. Sa svojim su postrojbama poslani na benkovačko područje, odakle se topništvom napadao Zadar i okolica, no oni su odbili pucati, zbog čega su bili zatvoreni u Zemuniku, Kninu i Sarajevu, odakle su pobjegli.

Sud je ocijenio kako su Perišić i ostali bili svjesni da je zabranjeno ubijati civile i rušiti civilne objekte, no unatoč tome “slijepo su prihvaćali velikosrpsku ideju i izdavali, prenosili i provodili zapovijedi za napade”.

Optužene su po službenoj dužnosti branila trojica zadarskih odvjetnika koji su od suda tražili da pri odmjeravanju kazne uzme u obzir je li optuženik bio nalogodavac ili samo izvršitelj.

Osim haaškoga i zadarskog suđenja, Perišić je bio i na meti vojnog tužiteljstva u Srbiji, koje ga je 2002. optužilo za špijunažu u korist SAD-a.

Perišić je u ožujku te godine uhićen u motelu na ibarskoj magistrali zajedno sa službenikom Veleposlanstva SAD-a u Beogradu Davidom Neighbourom, nakon čega je dao ostavku na dužnost potpredsjednika vlade. Kako bi se zaštitio od progona, pozvao se na imunitet koji je do 2004. imao kao parlamentarac Demokratske opozicije Srbije (DOS) – koalicije 18 političkih stranaka koje su bile oporba režimu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*