Rusiji luka na Krimu, Ukrajini (i Europi) plin

Predsjednici Rusije i Ukrajine, Dimitrij Medvedev i Viktor Janukovič, potpisali su u srijedu u Harkovu sporazum temeljem kojeg će Ukrajina konačno dobiti jeftiniji plin, a ruska crnomorska flota će ostaje u Sevastopolju na Krimu 25 godina duže od predviđenog roka, koji istječe 2017.
“Naši će ukrajinski partneri dobiti popust na cijenu plina”, rekao je Medvedev novinarima, objasnivši da će popust biti 100 dolara ako cijena bude viša od 330 dolara za tisuću prostornih metara plina ili 30 posto ako cijena bude niža od toga, a Janukovič je ustvrdio da je taj sporazum “bez presedana u povijesti odnosa” dviju zemalja.
Sporazum je važan i zaeuropske zemlje, odnosno za njihovu sigurnost opskrbe plinom. Europa je, naime, u siječnju 2009. zbog plinskog spora između Kijeva i Moskve tri tjedna bila bez opskrbe plinom preko ukrajinskih plinovoda.
Analitičari drže da je ovaj dogovor slojevit, njime su obje strane nešto dobile s tim da je Rusija ostvarila ipak veću korist.
Kijev je, naime, u teškom položaju jer mu hitno treba pomoć MMF-a, a ostvareni popust na ruski plin pomoći će mu da dovede u red svoj proračun kako bi ispunio kriterije koja postavlja ta međunarodna financijska organizacijia. S druge strane, Rusija je produžavanjem svog vojnog prisustva na na ukrajinskom Krimu do čak 2042. godine odnijela stratešku pobjedu. Zaštitila je svoje geopolitičke interese na području Crnog mora i Ukrajinu preko jeftinijih energenata ponovno vratila u svoju sferu utjecaja.
Stoga su u pravu oni koji tvrde kako je najnoviji dogovor Medvedeva i Janukoviča oštar zaokret od prijašnje prozapadne politike koju su vodili prvenstveno bivši predsjednik Juščenko a donekle i također bivša premijera Julija Timošenko. Kijev se novim sporazumom ponovno okreće prema Rusiji dok će se sa zapadnim integracijama, barem zasada, pričekati. Stoga je prilično jasno da je Moskva dogovorom u Harkovu stavila novi pečat na Ukrajinu.
Europa, pak, zbog svojih interesa nije nezadovoljna najnovijim razvojem događaja, štoviše, tumači ga i kao svojevrsno olakšanje. Rusko-ukrajinski dogovor o plinu trebao bi ukloniti europske strahove od ponavljanja sukoba vezanih uz cijenu plina zbog kojih su proteklih godina mnoge zemlje EU-a ostajale bez tog energenta usred zime. S druge strane, mnoge zemlje EU-a ionako su se protivile namjeri Sjedinjenih Država da se pokrene proces ukrajinskog priključenja NATO-u. Na taj način su htjeli izbjeći provociranje Rusija koja je takav korak Kijeva i Washingtona tumačila kao udar na svoje vitalne interese.
Tako su se, pet godina nakon »narančaste revolucije« kada su na vlast u Kijevu došle prozapadne snage koje su htjele izvući tu zemlju ispod »ruske kabanice«, odnosi između Rusije i Ukrajine vratili na ranije pozicije. Zadovoljni su u Moskvi jer njihovi vojnici ostaju na ukrajinskom Krimu, a nisu nesretni ni u Kijevu jer kroz povlaštenu cijenu plina dobivaju priliku da prebrode sadašnje teškoće i provedu teške reforme kako bi zemlju izvukli iz krize. Za to je plaćena i određena cijena kroz stavljanje novog ruskog pečata na Ukrajini. [im]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*