S Dražom Mihailovićem na europskom putu

Posjet ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije Beogradu bio je jedna od brojnih prigoda da se izgovore velike riječi o stabilnosti regije, međusobnoj suradnji, europskom putu… I sve to paralelno – da ne kažemo u njegovoj sjeni – s postupkom za rehabilitaciju “đenerala” čije su snage počinile brojne zločine širom BiH

Ivan Šabić | Vjesnik.hr

Dogovorom o jednoj zvjezdici i jednoj fusnoti Srbija si je nedavno otvorila put prema statusu kandidata za članstvo u Europskoj uniji. No nije dugo trebalo čekati da se pokaže kako zvjezdica i fusnota ne funkcioniraju što, zajedno s brojnim drugim događanjima na političkoj sceni te zemlje, ostavlja otvorenim pitanje može li se smjer kojim Srbija ide nazvati europskim.

Podsjetimo, zvjezdica i fusnota formula su uz čiju bi pomoć trebali biti prevladani nepomirljivi stavovi Beograda i Prištine o nastupanju i predstavljanju kosovskih izaslanstava na međunarodnim skupovima. Dosadašnja je praksa bila da ondje gdje dolazi kosovsko izaslanstvo ne dolazi srbijansko, a prema formuli “zvjezdica i fusnota”, Kosovo bi se na regionalnim forumima moglo predstavljati svojim nazivom, ali uz fusnotu u kojoj bi bili navodi iz Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a te iz mišljenja Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti. No već na prvoj primjeni formula se pokazala nedjelotvornom – istoga dana srbijansko izaslanstvo napustilo je konferenciju u Sarajevu, a kosovsko izaslanstvo konferenciju u Beogradu, i jedno i drugo nezadovoljno primjenom dogovora u praksi.

Prema objašnjenju službenog Beograda, na konferenciji u Sarajevu, koju je organizirao Savjet za regionalnu suradnju, na tabli Kosova stajala je samo zvjezdica, ali ne i njeno objašnjenje što, kažu, nije u skladu s nedavno postignutim dogovorom.

Kosovsko izaslanstvo pak napustilo je Prvu regionalnu konferencija o suradnji civilnog društva na zapadnom Balkanu u Turskoj zbog, kako se neslužbeno doznaje, “nerazumijevanja detalja bruxelleskog sporazuma”.

Sve bi se ovo moglo podvesti pod fazu usvajanja i uhodavanja nove prakse u predstavljanju najmlađe europske države da nesporazume vezane uz fusnotu i zvjezdicu ne prate neki drugi događaji i procesi.

Srbija je lokalne i parlamentarne izbore, planirane za 6. svibnja, raspisala i za područje Kosova, unatoč upozorenjima relevantnih međunarodnih čimbenika da to ne bi bio dobar potez. Američka veleposlanica u Beogradu Mary Worlick upozorila je da će to dovesti “do izbora predstavnika koji neće imati nikakvu vlast u okviru kosovskih institucija i zakona” te podsjetila da je 2008., kad je Srbija također provela izbore na Kosovu, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a izjavio da su ti izbori i njihov rezultat, kao i formiranje općinskih institucija, bez legitimiteta. A Robert Kuper, posrednik Europske unije u dijalogu između Beograda i Prištine, uoči raspisivanja izbora rekao je kako to ne bi vodilo dobroj atmosferi za postizanje novih sporazuma.

Istodobno s tvrdoglavim inzistiranjem na svojoj mjerodavnošću na Kosovu, Srbija vodi i neke druge bitke koje se teško mogu uklopiti u proeuropsku i dobrosusjedsku politiku. Najskandaloznija je svakako ona koja bi, kako je najavljeno, već potkraj sljedećeg tjedna trebala dovesti do sudske rehabilitacije Dragoljuba Draže Mihailovića, kojega u Srbiji već dulje tituliraju isključivo kao zapovjednika Jugoslovenske vojske u otadžbini, dok se u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini o njemu argumentirano govori kao o zapovjedniku snaga koje su popalile brojna sela i počinile zločine nad tisućama civila.

Proces rehabilitacije četništva kao pokreta u Srbiji je već ranije proveden. Odavno su već širom Srbije i Republike Srpske postavljeni spomenici Draži Mihailoviću, jedan je bio čak i u Brčkom, gradu koji u okviru BiH ima poseban status, ali je premješten na “primjereniju lokaciju”, iz središta grada na pravoslavno groblje. Bivši srbijanski ministar kulture Dragan Kojadinović, koji je u vladu došao nakon pada Slobodana Miloševića, pred svojim je uredom držao voštanu figuru Draže Mihailovića u prirodnoj veličini, a srbijanski je parlament 2005. godine zakonom izjednačio partizanske i četničke formacije iz Drugog svjetskog rata, što znači da su i bivši četnici i bivši partizani izjednačeni u pravima.

Proteklog tjedna u službenom posjetu Srbiji, i svom prvom službenom posjetu uopće, izuzmemo li nedavni boravak u Banjoj Luci i Brčkom, bio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, što je bila jedna od brojnih prigoda da se izgovore velike riječi o stabilnosti regije, međusobnoj suradnji, europskom putu… A cijela parada odvija se paralelno – da ne kažemo u njegovoj sjeni – s postupkom za rehabilitaciju “đenerala” čije su snage počinile brojne zločine širom BiH, osobito u mjestima, gradovima i dolini rijeke Drine.

2 Comments

  1. Umjesto neprestanih analiza koje nastoje dokazati tko je bio Draža Mihailović i njegov četnički pokret, oni koji žele upoznati pravo lice ovog koljača i njegove bratije, nek pročitaju knjigu “Svedočanstva naroda o izdaji i zločinima Draže Mihailovića”, izd. Narodni front – Beograd, 1946. godine. U tim materijalima, koji sadrže brojne detaljne opise klanja, masakriranja i mučenja vlastitih sunarodnjaka – Srba iz Srbije tijekom 1941-1945. godine, mnogi ljudi su pisali pod vlastitim imenom i prezimenom, jer su im Draža i njegovi četnici pobili najbliže članove obitelji.

    Treba li onda dokazivati kakav je odnos Draže i njegovog “Ravnogorskog četničkog pokreta” bio prema Hrvatima, muslimanima i drugim narodima?

    Njegova rehabilitacija i sve ovo što se oko toga u Srbiji događa, nije ništa drugo nego nastavak velikosrpske naci-fašističke ideologije, koja je u ratovima na području bivše Jugoslavije (od 1991. do 1995. godine) doživjela poraz, a sada svoj kontinuitet nastoji nastaviti redvidiranjem povjesnih činjenica.

    Ima li lijeka za Srbe koji se mentalno ne mogu odmaknuti od mitologije i mitomanije koja ih odvaja od svijeta i drži zarobljenicima mitova i prošlosti?

  2. Danas kad je na čelu Srbije četnički vojvoda i zločinac Tomislav Nikolić, nije niti potrebno dodatno komentirati rehabilitaciju koljača Draže Mihailovića i njegovih četnika. No, šutnja Hrvata, Slovaka, Mađara, Rusina, Židova, Roma i drugih manjina u Vojvodini po tom pitanju je naprosto neshvatljiva!

    Vojvodino, kakva ti je budućnost?

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*