Srbijanski ministar: Slobodan Milošević zaslužuje ulicu u Beogradu

slobodan-milosevic-haagSrbijanski ministar prometa i potpredsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Milutin Mrkonjić predložio je u ponedjeljak da jedna ulica u Beogradu dobije ime nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

Mrkonjić je, u povodu sedme obljetnice od smrti Slobodana Miloševića u pritvoru Haaškog tribunala, posjetivši njegov grob u Požarevcu, istaknuo da prema bivšem šefu države i vođi SPS i dalje osjeća duboko poštovanje i doživljava ga kao povijesnu ličnost.

Mrkonjić je rekao kako je i ove godine došao iskazati poštovanje prema nekadašnjem predsjedniku SPS i ponovio prijašnju izjavu danu “Večernjim novostima” da nekadašnji predsjednik SRJ i Srbije zaslužuje ulicu, izvijestila je TV B92.

“Prema Miloševiću osjećam duboko poštovanje i prijateljske emocije. Smrt ga je preselila u povijest i kako godine prolaze, slika o njemu će biti sve bistrija i u široj javnosti. Nadam se da ću se jednog dana prošetati i nekom beogradskom ulicom koja će nositi njegovo ime”, rekao je ranije Mrkonjić za “Večernje novosti”.

Milošević je u svibnju 1989. izabran za predsjednika Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Srbije, a na prvim višestranačkim izborima u prosincu 1990. izabran je za predsjednika Srbije. Od 27. srpnja iste godine pa do smrti bio je na čelu Socijalističke partije Srbije, nastale ujedinjenjem dotadašnjeg Saveza komunista Srbije i Socijalističkog saveza radnog naroda Srbije. Od 1997. do listopada 2000. godine, kad je na izborima izgubio od Vojislava Koštunice, bio je predsjednik SR Jugoslavije.

Međunarodni kazneni sud sud za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu (ICTY) optužio ga je 1999. za ratne zločine, a nova vlast u Beogradu uhitila ga je 1. travnja 2001. i 28. lipnja iste godine izručila Haagu, gdje se branio sam. Umro je 11. ožujka prije sedam godina u zatvorskoj ćeliji u Den Haagu od srčanog udara, a pokopan je u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu. Na sprovodu nije bila njegova supruga Mirjana Marković ni sin Marko, koji su u međuvremenu dobili azil u Rusiji, gdje i danas žive, niti kćer Marija, koja je tada živjela u Crnoj Gori.

U srbijanskoj javnosti i 13 godina nakon Miloševićeva svrgavanja s vlasti i sedam godina od njegove smrti i dalje vlada podijeljeno mišljenje o njegovu liku i djelu, od osuda za jednu od vodećih uloga u ratnim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1995. godine i optužbi za diktatorsku vladavinu u Srbiji i SRJ, do tvrdnji da je povijesna ličnost i da je svojom politikom nastojao zaštiti interese Srba na teritoriju bivše SFRJ.

Protiv članova njegove obitelji u Srbiji se i dalje vodi nekoliko kaznenih postupaka za djela od zloporaba do krijumčarenja, a unatoč međunarodnim tjeralicama za sinom Markom i suprugom Mirom, oni su u Rusiji dobili azil i nedostupni su srbijanskom pravosuđu.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*