Što danas ima katoličko u Bosni i Hercegovini

Iz ovog samo letimičnog i nepotpunog pregleda vidi se da su katolici i Katolička Crkva u BiH nakon propasti komunizma usprkos ratu, 6.000 poginulih, brojnih ranjenih, oko 40% protjeranih bitno institucionalno ojačani

Piše: Mons. prof. dr. Franjo Topić

U prošlom mjesečnom Kronopisu samo smo taksativno predstavili što ima hrvatsko u Bosni i Hercegovini. U ovom ćemo samo šturo nabrojati što ima katoličko u BiH-u, jer prostor ne dopušta detaljnije opise i analize. Ovdje je korisno podsjetiti da je kod određivanja nacionalnog identiteta u BiH, vjera igrala ključnu ulogu: gotovo svi katolici su se izjasnili Hrvatima, gotovo svi pravoslavci su se priznali Srbima, a u novije vrijeme islam igra ključnu ulogu kod opredjeljivanja Bošnjaka. Uostalom Katolička Crkva je u Hrvatskoj i u BiH, uz svoj evanđeoski rad i poslanje bila i ostala čuvarica hrvatskog jezika, povijesti i cjelokupnog hrvatskog identiteta. Što se tiče hrvatske nacionalnosti, važno je zapaziti ovo: budući da su apsolutna većina katolika Hrvati, onda se može govoriti da su katoličke institucije ujedno i hrvatske, ali se ne smije izjednačavati hrvatsko i katoličko. Ovo su naoko male nijanse, ali su vrlo važne.

Naravno ovaj kratki članak nema nikakvu pretenziju obuhvatiti sve i šire prikazati ili vrednovati pojedine organizacije i institucije, nego samo želi poslužiti kao kratki „turistički vodič“ kroz suvremeno katolištvo u BiH.

Biskupije i provincije

Malo je poznato da je u mjestu Vrhbosna (izvor, vrh rijeke Bosne), koje se nalazilo u današnjem Sarajevu ili negdje blizu Sarajeva, postojala biskupija spomenuta u jednom dokumentu još daleke 1089. godine, jasno je da je bila i prije toga spomena. To znači da Vrhbosanska biskupija ima 923 godine. U različitim oblicima biskupija   postoji i u tursko doba barem kao administratura. Za Austrougarske monarhije (1881.) uspostavlja se redovna crkvena hijerarhija što i danas funkcionira. Vrhbosanska nadbiskupija danas ima 194.812 katolika s 219 svećenika. Sarajevska nadbiskupija ima razvijen Caritas koji ima vrtić, pokretnu kuhinju itd.

Banjolučka biskupija ima 36.513 katolika i 38 svećenika. Njezin Caritas ima proizvodnju čuvenog trapista sira, proizvodnju prozora, vrata i drugo.Mostarsko-duvanjska biskupija ima 190.303 katolika i 70 svećenika a Trebinjsko–mrkanska biskupija 20.958 katolika i 31 svećenika. Ove biskupije imaju u Mostaru Dom za hendikepiranu djecu i obrazovni centar Emaus i drugo.

Velika franjevačka obitelj prisutna je u BiH od svojih početaka, od daleke 1291. godine. Franjevačka provincija Bosna Srebrena ima 291 svećenika. Osim pastoralnim radom, naši se franjevci bave i humanitarnim radom, ponajviše kroz Kruh sv. AnteHercegovačka franjevačka provincija ima 184 franjevca od kojih 113 djeluje na području BiH. Njoj pripada i Američko-kanadska kustodija. Osim toga, hercegovački franjevci skrbe za hrvatske vjernike u Švicarskoj.

Na teritoriju BiH žive i djeluju: 4 isusovca, 3 salezijanca, 4 karmelićanina, 2 trapista i 1 dominikanac.

540 redovnica

Sestre milosrdnice djeluju na teritoriju Bi H od 1871. godine. Sarajevska provincija ima 73 zavjetovane sestre od kojih su 22 na školovanju ili u mirovini dok sve ostale obnašaju različite službe. Jedan dio je direktno uključen u apostolat, ostale su angažirane na socijalno-zdravstvenom području. U Ljubuškom vode dom za 50 materijalno ugroženih starijih i bolesnih osoba.

Sestre Kćeri Božje ljubaviOdmah po dolasku u BiH sestre su započele s izgradnjom samostana, škola, internata. Godine 1949. radi komunističkih vlasti uprava je premještena u Zagreb. Danas Družba broji oko 250 članica a 43 djeluju u BiH po župama, vrtićima itd.  Došle su u Sarajevo 1882.

Služavke Malog Isusa osnovao je nadbiskup Stadler 1889. godine. Sarajevska provincija ima 84 sestre koje djeluju u 17 zajednica. Sestre se brinu za napuštenu djecu, za stare, iznemogle i siromašne osobe, u staračkim domovima i privatnim kućama. Sestre imaju dom Egipat u Sarajevu za djecu bez roditelja, te dječji vrtić. Nedavno su otvorile starački dom u Vitezu.

Provincija Školskih sestara franjevki obuhvaća Bosnu i Hrvatsku i broji 257 sestara od kojih 120 djeluju u BiH-u a ostale diljem svijeta. One su došle 1929. g. Sestre rade u župnom pastoralu, u crkvenim institucijama, školama, bolnicama i staračkim domovima. Franjevke Hercegovačke provincije broje 164 redovnice koje rade po župama a također i humanitarno, a velik broj ih djeluje u inozemstvu.

Klanjateljica Krvi Kristove djeluje 45 u BiH. Karmelićanke na Stupu i klarise u Brestovkom u tišini mole za dobro katolika i svih građana BiH.

Obrazovne ustanove

U Sarajevu postoji Katolički bogoslovni fakultet (1890.) gdje studira 41 bogoslov i četrdesetak laika.

KBF ima knjižnicu s oko 70.000 knjiga, izdaje knjige i stručni časopis Vrhbosnensia. Uz KBF postoji i Bogoslovno sjemenište gdje stanuju bogoslovi i koje je mjesto brojnih i raznovrsnih vjerskih i kulturnih događanja.

U Sarajevu djeluje Franjevačka teologija (1909) na kojoj studira 35 bogoslova i toliko laika. U ovim dvjema teologijama predaje oko 50 profesora školovanih na raznim svjetskim prestižnim sveučilištima.

U Mostaru Teološki institut kao filijala KBF Sarajevo od 1987. obrazuje katehiste i teologe.

Dijecezansko sjemenište i čuvenu crkvenu gimnaziju u Travniku ustanovio je 1882. Stadler. Nakon rata u BiH (1992.-1995.), sjemenište je počelo ponovno djelovati i ima oko 47 sjemeništaraca. Gimnaziju pohađa oko 280 učenika različitih vjera i nacionalnosti. Franjevačko sjemenište u Visokom ima 35 sjemeništaraca i 100 vanjskih đaka u gimnaziji. Obje gimnazije odškolovale su, osim svećenika, puno uglednih i uspješnih stručnjaka u raznim oblastima.

Katolički školski centri (od 1994.) u vrhbosanskoj i banjalučkoj biskupiji imaju u sedam centara 14 škola s preko 6.000 učenika. Uživaju veliki ugled u BiH te uvijek imaju prevelik broj kandidata za upis. Ne računajući redovni župni pastoral, to je vjerojatno najveći crkveni projekt u BiH-u.

Franjevački studentski centar u Sarajevu prima studente a u njemu se održavaju i razne kulturne manifestacije.

Katolički časopisi i listovi

Franjevačka teologija izdaje časopise Jukić Bosna Franciscana te saSvjetlom riječi publicira godišnje više stručnih knjiga. KBF izdaje knjige i stručni časopis Vrhbosnensia. U Mostaru fratri izdaju Hercegovina.

Naša ognjišta pokrenuo je 1971. godine samostan i župa u tadašnjem Duvnu, i bile su prve katoličke novine u BiH nakon II. svjetskog rata. Fra Ferdo Vlašić, prvi urednik i fra Jozo Križić su zbog ovih novina više godina robijali u komunističkom zatvoru.

Bosna Srebrena izdaje Svjetlo riječi (1983) koje je na visokoj tehničkoj razini.Crkvu na kamenu izdaju hercegovačke biskupije od 1980. godine. Crkva na Kamenu je dosad izdala i 102 knjige. Sarajevska nadbiskupija je obnovilaKatolički tjednik koji je nastavak predratnog istoimenog lista. Tjednik se već stabilizirao i profilirao sa „svojim stavom“.

Radiji i agencije

Vrhbosanska nadbiskupija i HKD Napredak su u ratnoj 1993. godini pokrenuli u Sarajevu radio Vrhbosnu. U Međugorju već godinama djeluje radio Mir-Međugorje. Od prošle se godine emitira na hrvatskom jeziku i radio Marija koja je dio međunarodne mreže radija istog imena.

Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH je postala respektabilna agencija koju preuzimaju mnoge novine i mediji. Bosna Srebrena ima svoju agenciju FIA, hercegovačke biskupije KIUM, a banjalučka biskupija TABB.

Na teritoriju Bosne i Hercegovine publicira se više župskih listova, zatim službenih crkvenih listova i vjerojatno još dosta toga što nismo nabrojali.

Iz ovog samo letimičnog i nepotpunog pregleda vidi se da su katolici i Katolička Crkva u BiH nakon propasti komunizma usprkos ratu, 6.000 poginulih, brojnih ranjenih, oko 40% protjeranih bitno institucionalno ojačani. Ova Crkva je i sada vrlo živa i plodonosna. Vjerojatno i sada nigdje u Europi se ne prakticira više vjera i pohađa toliko mise i prima sakramente kao u BiH. Zasigurno po broju duhovnih zvanja je među prvima u Europi. Po svemu se vidi da ova Crkva nije uvenuli panj, nego da ima puno mladica koje treba dalje zalijevati i njegovati. Dao Bog da i dalje ova Crkva vivat, floreat, crescat (živi, cvjeta i raste). colo�0 g(�� p� 255); “>Iz ovog samo letimičnog i nepotpunog pregleda vidi se da su katolici i Katolička Crkva u BiH nakon propasti komunizma usprkos ratu, 6.000 poginulih, brojnih ranjenih, oko 40% protjeranih bitno institucionalno ojačani. Ova Crkva je i sada vrlo živa i plodonosna. Vjerojatno i sada nigdje u Europi se ne prakticira više vjera i pohađa toliko mise i prima sakramente kao u BiH. Zasigurno po broju duhovnih zvanja je među prvima u Europi. Po svemu se vidi da ova Crkva nije uvenuli panj, nego da ima puno mladica koje treba dalje zalijevati i njegovati. Dao Bog da i dalje ova Crkva vivat, floreat, crescat (živi, cvjeta i raste).

 

1 Comment

  1. Lijepo je mon. Topić napisao, opisao gornji tekst. Prvo za one koji nemaju pojma o našoj BiH, što se tiče istorije.
    Drugo lijepo je što je crkva bitisala i ostala.
    Ali na ulici je druga slika, katolika, pravoslavaca i pristalica islama.
    Ipak je istina ČOVJEK JE ČOVJEKU VUK – ma koje vjere bio. Nažalost!

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*