Stručnjaci upozoravaju: Hrvatska nije spremna za uvođenje poreza na imovinu

Porez na imovinu bit će novi udar na srednji sloj, a Hrvatsku bi mogao gurnuti još dublje u recesiju. Štoviše, novi će porez gotovo sigurno dovesti do daljnjeg raslojavanja hrvatskoga društva, što neće proći i bez posljedica na političku scenu.

Tako o nakani hrvatske vlade da već od 1. siječnja 2013. uvede novi namet piše Jutarnji list.

Jedan od glavnih problema s novim porezom, upozoravaju stručnjaci, leži u tome što Hrvati, za razliku od stanovnika europskoga Zapada, nikada nisu razvili običaj ulaganja u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire, već su štednju koju su desetljećima stvarali usmjeravali u kupnju nekretnina. Istini za volju, valja reći da u vrijeme socijalizma nisu ni imali mnogo izbora, no taj se običaj nije puno promijenio ni nakon urušavanja bivšeg sustava.

Pojednostavljeno rečeno, Hrvatska je, barem što se tiče mogućnosti ulaganja, ostala nerazvijeno tržište, na kojem je ideal svakoga građanina bio steći vlasništvo nad nekretninama, bilo svojim novcem (što je s vremenom sve manje bio slučaj), bilo kreditom banaka.

“Dok je u SAD-u ideal uvijek bio pokretanje biznisa, kod nas je vazda uobičajeno ulaganje u nekretnine. Naš svijet prilično je usporen, veže se uz prostor, uz stan ili kuću, a ne uz dinamičan biznis”, izjavio je za Jutarnji list je sociolog Dražen Lalić.

Osim toga, po riječima Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta, “Hrvatska ima atipičnu strukturu kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninama, što je posljedica naslijeđenih stanarskih prava iz socijalizma. Zbog svega toga, mi smo prva zemlja u Europi nakon Islanda prema udjelu privatnog vlasništva nad nekretninama”.

Ukratko, moglo bi se reći da su hrvatski građani bogati nekretninama, iako najveći dio njih svojim primanjima jedva krpa kraj s krajem. To dalje znači da će udar poreza na imovinu u Hrvatskoj će osjetiti puno veći dio stanovništva nego u zemljama Europske unije, a da mnogi od onih koji će se naći na udaru neće biti u stanju plaćati novi porez ili će on bitno opteretiti njihov kućni budžet.

“Apsurdno je da imamo ljude bez dohotka koji će morati plaćati porez na imovinu. Osnovno je pravilo da porezni obveznik mora imati porezni kapacitet, što s tim porezom nije slučaj, a činjenica je da vlast to uopće ne zanima i da nema socijalnu odgovornost”, upozorio je Guste Santini, ekonomski stručnjak.

Mnogi građani svoje stambeno pitanje u prošlom desetljeću riješili uzimanjem kredita, što znači da je pravi vlasnik njihovih stambenih kvadrata zapravo banka, kojima građani ionako sve teže otplaćuju rate. Zbog svega toga, kaže Lalić, oporezivanju nekretnina u Hrvatskoj ne može se pristupati na isti način kao i u Švicarskoj ili Švedskoj.

U cijeloj priči nije nebitno ni to što se porez na imovinu u Hrvatskoj uvodi u uvjetima nesređenih zemljišnih knjiga i drugih registara. Ta činjenica, čija će posljedica biti i pogreške u primjeni, dodatno će pothraniti osjećaj dijela građana da je taj porez nepravedan.

No, barem zasada, hrvatska Vlada, odnosno ministar financija Slavko Linić, su ustrajni u nakani da uvedu novi porez. Nisu ih, barem zasad, pokolebale ni najave da će to biti ozbiljan udarac popularnosti vlade.

“Mnogi u Hrvatskoj imaju nekretnine, pa bi novi porez mogao dodatno srušiti popularnost Vladi Zorana Milanovića . Sve se to događa u uvjetima kada popularnost njegove Vlade znatno pada, što zbog neispunjenih obećanja, što zbog velikih očekivanja građana, što zbog pogrešnih kadrovskih poteza”, ocijenio je politolog Višeslav Raos.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*