Jagode, prema njegovim riječima, predstavljaju i simbol onoga što Poljska želi donijeti Uniji tijekom svog šestomjesečnog predsjedanja – svježinu i energiju. Već na prvom koraku, premijer Poljske, najveće među novim članicama EU, iskazao je ono što podržava i više od 80 posto njegovih sunarodnjaka – da vjeruje u jedinstvenu, otvorenu i naprednu Europu: „Ponekad ne možemo da vjerujemo da je ovo najbolje mjesto na svijetu. Ali svi izvan Europske unije znaju da je ovo najbolje mjesto na svijetu“, izjavio je Tusk podsjetivši da ono što Europljani vide kao rutinu ili problem, za druge, van Unije, može da predstavlja individualni ili nacionalni san.

Sigurna Europa, Europa u rastu i otvorena Europa – tri su prioriteta Poljske koja će se na čelu EU nalaziti do kraja ove godine. Pred Unijom je nastavak borbe protiv ekonomske i dužničke krize. Poljska najavljuje i okončanje nekih faza eurointegracijskih putova zemalja Zapadnog Balkana. Poseban akcent tijekom poljskog predsjedavanja biće i na strategiji procesa približavanja bivših sovjetskih republika EU. Poljski premijer kritički se osvrnuo i na potez Danske oko uvođenja unutarnjih carinskih kontrola u okviru Schengena, rekavši da se zarad borbe protiv ilegalne migracije ne smije ograničavati sloboda kretanja i jedinstvo Europe. I pored svih problema, s kojima se Unija trenutno suočava, poljsko predsjedanje rješenje vidi u progresivnoj integraciji, uklanjaju unutarnjih prepreka i u riječi – zajednica: „Za one Europljane koji su živjeli u siromaštvu desetljećima, trenutna kriza možda jeste izazov, ali nije sudbonosna. Današnji problemi neusporedivi su s nekadašnjim koje smo prevladali zahvaljujući europskoj solidarnosti,“ izjavio je poljski premijer, koji je, prema vlastitom priznanju, proveo pola svog života nastojeći da njegova zemlja uđe u EU.

„Eurooptimistčni“ nastup poljskog premijera, Donalda Tuska, pozdravljen je od velike većine europskih parlamentaraca, dok su kritike dolazile od strane euroskeptika. Predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso, naglasio je da mu je želja da poljski entuzijazam, kada je riječ o EU, zarazi i ostale zemlje članice:

„Ova proširena Europa mora se razvijati i dalje. Proširenje nije u suprotnosti s produbljivanjem Unije. Potrebno nam je više Europe, bolje Europe, više solidarnosti, kohezije i više predanosti zajedničkom cilju. To je i glavna poruka poljskog predsjedanja“, zaključio je Barroso, uz opasku da „poljske jagode ne samo što su ukusne već i šire divan miris“.

Izvor: DW

Poljska je četvrta bivša komunistička zemlja koja predsjeda Europskom unijom. Većina njih ušla je u Uniju 2004. Poljska je po veličini šesta europska ekonomija. Ujedno, Poljska je i jedina članica Unije koja je prije tri godine izbjegla recesiju. Od svih novih članica, Poljska je dobila najviše novca iz Unijinih fondova za razvoj.

U govoru povodom početka poljskog predsjedništva Europskom unijom, premijer Donald Tusk je rekao da je njegova zemlja primjer uspješnosti u europskim integracijama. Prema Tusku, mnogi Europljani Poljsku smatraju simbolom nade, optimizma i energije, pogotovo – kako je rekao – u uvjetima krize. Europa je mnogo investirala u našu zemlju, a mi Europi dajemo našu energiju – rekao je poljski predsjednik.

Varšava će se u sljedećih pola godine zalagati za jačanje gospodarske integracije u Uniji i jačanje zajedničkog tržišta. Uz to, Poljska želi da se Europska unija brže širi na Zapadnom Balkanu. Adam Balcer iz poljske konzultantske firme Demos Europa o tome kaže: “Varšava smatra da bi dugoročna stabilnost u toj regiji dopustila Uniji da se više angažira i na svojim istočnim granicama – što je u interesu Poljske. Osim toga, u Varšavi misle da će države Zapadnog Balkana u Uniji biti svojevrsni prirodni saveznici Poljske, koji bi pomogli u utjecaju na donošenje odluka u Bruxellesu.”

Poljsko čelništvo u Europskoj uniji pozdravili su deseci tisuća Poljaka, na uličnim zabavama i na svečanim koncertima koji su krajem prošlog tjedna bili organizirani u više gradova. Adam Balcer kaže da su Poljaci vrlo pro-europski raspoloženi. Naime, jača osjećaj da je Europska unija zaista asocijacija država u kojoj se vodi računa što Poljska misli – kaže Balcer.

Međutim, kao i u drugim zemljama, ima dosta i euro-skeptika. Jedna prolaznica u Varšavi nam kaže da Poljska u šest mjeseci neće moći promijeniti mnogo. Ona misli da predsjedništvo nema velik utjecaj na donošenje odluka u Bruxellesu i da ima tek simboličnu važnost. To je tek dekoracija – kaže ova Varšavljanka.

Međutim, uloga zemlje predsjedateljice važna je u odnosima Unije i drugih zemalja. Adam Balcer kaže da će Varšava na primjer imati znatan utjecaj u pregovorima s Kinom ili u formuliranju europske politike prema Sjevernoj Africi. “Ovo je za Poljsku prilika da shvati da ne može voditi provincijalnu vanjsku politiku, ako želi biti jedan od većih ‘igrača’ u Europi. Trebamo biti mnogo aktivniji na svjetskoj sceni. Ne smijemo biti okrenuti samo susjedstvu. Ovo je prilika da Poljska postane dio europske matice i da postane akter na svjetskoj sceni” – kaže Adam Balcer.

Pred Europskom unijom je dosta izazova – dužničke krize u nekoliko država članica, nestabilna situacija u Sjevernoj Africi te neizvjesni pregovori o vlastitom proračunu. Uglavnom – dosta problema koji će na ispit staviti poslovični poljski euro-optimizam.

Izvor: Glas Amerike

Isprva, činilo se kao nevina gesta, kad je, samo par dana nakon tragične avionske nesreće u travnju, nedaleko ruskog grada Smolenska, podignut jednostavni drveni križ u blizini predsjedničke palače u Varšavi.

Svrha križa bila je da se oda počast za 96 ljudi koji su izgubili živote u toj nesreći, među njima i poljski predsjednik Lech Kaczynski. Ovaj je križ uskoro postao svojevrsnim svetištem, mjestom za molitvu i paljenje svijeća. No, nedavno je postao i bojišnica koja otkriva duboki kulturni i politički raskol unutar poljskog društva.

Ispred predsjedničke palače 3. kolovoza je skoro došlo do nereda, kako da je skupina dužnosnika pokušala ovaj križ prebaciti u obližnju crkvu. Prosvjednici su se sukobili s policijom, a jedna je žena čak samu sebe zavezala za križ. Naposljetku, vlada je popustila. Od tada, grupa duboko religioznih i vrlo konzervativnih prosvjednika okružila je lokaciju i smjenjuje se u čuvanju križa ispred predsjedničke palače. Sami su sebe nazvali “braniteljima križa”.

Većina tih prosvjednika su starije žene, koje se smjenjuju ispred policijskih barikada oko križa, te kažu da se neće pomaknuti sve dok se na tom mjestu ne podigne religiozni spomenik u sjećanje na žrtve zrakoplovne nesreće. “Ovo je katolička zemlja”, kaže jedna od tih žena, “i ako pomaknemo ovaj križ, to će biti užasno”.

Postoje i druga mišljenja. Neki vjeruju da je nesreća bila dio ruske zavjere. Neki su pak nezadovoljni zbog drugih stvari, kao što su porast cijena, i prošlomjesečni predsjednički izbori. Većina njih podržava političku stranku krajnje desnice, Zakon i pravda, na čijem se čelu nalazi brat pokojnog predsjednika Jaroslaw Kaczynski.

No, ne slažu se svi s ovim mišljenjem. Mnogi mlađi Poljaci kažu da je ova situacija neprihvatljiva, a tisuće njih su danima održavale ant prosvjede ispred križa. Ispitivanja javnog mijenja u Poljskoj pokazuju da većina građana želi da se križ ukloni.

Jedna mlada žena kaže da ga treba ukloniti što je prije moguće. “Mislim da ga se treba premjestiti. Svi želimo da se križ premjesti, čak i poljska crkva, te ga treba premjestiti što je prije moguće. Crkva kaže da mu je mjesto crkvi. Ove starice samo ispadaju smiješne u očima mladih ljudi”.

Situacija je potakla oštru debatu u poljskim medijima o odvojenosti crkve i države, koju teoretski, garantira poljski Ustav. I dok su mnogi mladi Poljaci počeli preispitivati ulogu Katoličke crkve u politici. Profesor religije Zbigniew Mikolejko iz poljske Akademije znanosti, objašnjava da crkva još uvijek ima ogroman utjecaj u ovoj zemlji.

On kaže da je za vrijeme komunizma crkva postala simbol poljske neovisnosti, i kad se taj sistem raspao, crkva je imala privilegije, kakve nitko drugi nije uživao. Čak i sada, dodaje on, političari baziraju svoja mišljenja na onome što crkva propovijeda. Crkva ima veću moć, nego to Ustav dozvoljava. I, naglašava Mikolejko, “oni koji brane križ, samo pokazuju duboke kulturne i ekonomske podjele unutar poljskog društva”.

On kaže da su ljudi koji stoje ispred predsjedničke palače, većinom oni koji su nešto izgubili s prelaskom na kapitalizam. Većinom su siromašni i neobrazovani, a mnogi od njih dolaze sa sela u kojima modernizacija nije dovela do nekih većih napredaka. Dodaje da je u poljskim ruralnim krajevima tradicionalni jezik, jezik religije, i za mnoge, to je jedini način na koji mogu izraziti svoje frustracije.

Prošli su tjedan neki od ljudi koji čuvaju križ rekli lokalnim medijima da su spremni za dijalog s poljskim predsjednikom Bronislawom Komorowskim, no da su, ukoliko ne dobiju spomenik koji traže, spremni provesti čitavu zimu ispred križa.

Izvor: Glas Amerike

Komorowski je pobijedio Jaroslawa Kaczynskog, brata tragično poginulog predsjednika, koji je bio kandidat konzervativne Stranke zakona i pravde. Kaczynski je sinoć priznao poraz. Rezultati pokazuju da je Bronislaw Komorowski dobio 52.6 posto glasova, a Kaczynski – 47.4 posto.

U govoru svojim pristašama novi je predsjednik rekao da je “spreman otvoriti šampanjac” iako je “slaviti teško, u sjeni tragedije koja je prije tri mjeseca pogodila Poljsku”. Civilna Platforma Bronislawa Komorowskog podržava gospodarske reforme koje pogoduju poslovnim krugovima. Stranka Jaroslawa Kaczynskog protivi se politici Europske unije a posebno je sumnjičava kada su u pitanju povijesni protivnici Poljske, Njemačka i Rusija.
Što se tiče samog Bronislawa Komorowskog, novog poljskog predsjednika, on za sebe kaže da je “počeo kao radikal te se postupno transformirao u osobu kompromisa i umjerenosti”.

58-godišnji Komorowski odrastao je u plemićkog obitelji koja je za komunizma živjela u izrazitom siromaštvu. U studentskim je danima postao antikomunistički aktivist i 1981. – nakon proglašenja izvanrednog stanja – bio je zatvoren s ostalim kolegama iz radničkog sindikata Solidarnost. Od 1989. bio je član parlamenta, ministar obrane te – do skora – predsjedatelj poljskog parlamenta i vršitelj dužnosti predsjednika države.

Izvor: Glas Amerike

Baza projektila dio je izmijenjenog plana američkog obrambenog sustava u Europi, koji uključuje i radarski sustav u Češkoj. Gospođa Clinton je kazala da će izmijenjeni program biti uporaban više godina ranije nego što je to zamislila prethodna administracija. Ona je također rekla da, za razliku od ranijeg programa, ovaj uživa punu podršku NATO saveznika.