“Bosna i Hercegovina ide ka disoluciji, a Milorad Dodik ima plan da državu učini potpuno nefunkcionalnom kako bi svi odustali od nje”, izjavio je Ashdown za Dnevni avaz, ističući da je “11 godina BiH je išla putem jedinstva, funkcionalnosti i prema Europskoj uniji”, ali da se “posljednjih pet-šest godina dinamika promijenila i ide u suprotnom pravcu”.

BiH ide “prema disoluciji i raspadu, a ne jedinstvu”, a “to je započelo u RS, to je započeo Milorad Dodik kada mu je međunarodna zajednica dozvolila da prijeti reformama, nezavisnom pravosuđu, državnom fiskalnom sistemu i drugim državnim strukturama koje su građene 11 godina”, izjavio je Ashdown.

“Europska unija se nije pokazala dovoljno snažnom da to zaustavi”, rekao je bivši visoki predstavnik re dodao: “Kao posljedica takve pozicije RS odmah se javljaju i glasovi o trećem entitetu. Čak i bošnjačke stranke poput SDA sada mnogo više pažnje posvećuju Federaciji nego državi. To znači da Bosna ide unazad, prema situaciji u kojoj postoje samo dva entiteta, a države je sve manje.”

Ashdown ipak ne misli da će doći do nasilja, premda ni tu mogućnost ne isključuje, ali smatra “da postoji realna opasnost da BiH postane nefunkcionalna crna rupa”.

Gdje je rješenje? “Političari moraju preuzeti odgovornost i djelovati konstruktivnije u interesu građana”, a “EU bi morala biti mnogo odlučnija, ne dozvoliti da se sruši ono što je postignuto”.

U tom smislu Ashdown važnim smatra tri svrari: “Prvo, EU treba razgovarati samo s onima koji su za jačanje države, a ne za raspad. Drugo, nastavak napretka Beograda prema Uniji mora biti uvjetovan time da Srbija eksplicitno kaže da je protiv bilo kojeg koraka koji slabi državu. I treće, EU mora biti energičnija u korištenju svojih mehanizama pritiska, odnosno da resurse koje ulaže koristi tako da oni ne idu onima koji blokiraju evropski put.”

Govoreći o trećem entitetu, predsjednik HSP-a BiH zvonko Jurišić je, kako javlja portal Sarajevo-x, potcrtao negativne strane te ideje.

“Njih ne interesira ništa dalje od Ivan Sedla. Vama su bili namijenili da naselite prostor oko Gruda, govorili su o trećem entitetu od Neretve bez Stoca, do Livna bez Grahova. A vidite šta Dodik radi, njemu je strateški cilj da vrati što više Srba u Grahovo, Glamoč i Drvar, da bi se dobio nesmetan prolaz od Beograda do zaleđa Zadra. Neki nisu odustali od velikosrpske politike, a s predstavnicima te politike surađuje HDZ”, kazao je Jurišić.

Na njegovo izlaganje nadovezao se Predsjednik HSP-a (Hrvatske) Danijel Srb svojom opaskom o velikosrpskim idejama, te kazao kako je upravo zbog toga pitanje opstanka Hrvata u Srednjoj Bosni i Sarajevu strateško pitanje.

“Ne bude li Hrvata tu i svedu li se samo na prostor Hercegovine i Posavine, ostaje otvorena direktna veza Beograda sa Petrinjom, te zagrebačkim i zadarskim zaleđem. Nažalost, ostale stranke ne prepoznaju opasnosti od velikosrpsske ideje koja još živi. novi Memorandum SANU postoji i napisan je, sličan je prošlom samo su druge osobe zadužene za određene zadatke”, rekao je Srb

Po njegovim riječima, Hrvatska mora Hrvatima u BiH osigurati političku i svaku drugu podršku, te razvijati ekonomske odnose na takav način da ljudi u BiH mogu doći do radnih mjesta, a ne da odlaze zbog većih plaća.

Dodao da se njegova politička stranka protivi ulasku Hrvatske u Europsku uniju, jer više nema interesa, ali i zato što su prošla vremena kada se ekonomski prosperiralo ulaskom u taj savez država.

“Tamo više nema novca, a struktura europskih fondova tako je određena da ne odgovara razvoju mediteranskih zemalja članica. Također, stoji činjenica da su Rumunjska i Bugarska od ulaska u EU ekonomski nazadovale”, napomenuo je Srb.

Predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić istaknuo je da se njegova stranka zalaže za teritorijalnu reorganizaciju cijele BiH i da nije za stvaranje trećeg entiteta ‘na području jugozapadne Hercegovine’.

“Pomislit ćete da želimo na neki način ukinuti Republiku Srpsku. Ne, ali bi možda trebalo regionalizirati RS, odnosno od jednog njenog dijela Posavine napraviti regiju koja bi u sebe uključila općine koje su u Federaciji BiH, ali i Republici Srpskoj”, rekao je Jurišić.

Sudionici tribine pozvali su sve građane BiH sapravom glasa za parlamentarne izbore u Hrvatskoj da 4. prosinca izađu na birališta, pri čemu je Daniel Srb naglasio kako će se njegova stranka ubuduće zalagati da BiH i dijaspora umjesto sadašnja tri mjesta u Saboru, imaju osam koliko imaju i nacionalne manjine.

Iznoseći ključne prioritete vanjskopolitičke orijentacije službenog Zagreba, Pusić je istaknula da je to odnos prema Europskoj uniji, međusobnim tužbama sa Srbijom, kao i tema rješenja pitanja problema zvanog BiH.

- Kako bi se što prije normalizirali odnosi u BiH, potrebno je razmotriti zalaganje za treći, hrvatski entitet ako će to doprinijeti stabilizaciji BiH. No, jedinstvena BiH je hrvatski nacionalni interes, istaknula je Pusić. Dodala je da bi tom potporom Hrvatska trebala sudjelovati u donošenju rješenja koje bi prekinulo postojeći status quo u BiH.

Ova izjava jedne od čelnica Hrvatske narodne stranke i Kukuriku koalicije je postala kontinuitet. Ranije je izjavljivala kako postojanje hrvatskoga entiteta ne bi pogoršalo stanje u BiH, jer, dodala je, “ovo što postoji dovelo ih je u jednu pat-poziciju”.

- To je pozicija iz koje se BiH mora na neki sasvim novi način ponovno uspostaviti i početi graditi državu. Sugestija ili ideja s pet entiteta, tri koja priznaju postojeće stanje na terenu i dva koja projiciraju poziv na buduće stanje je samo jedna od ideja. Niti će itko iz Hrvatske bilo što htjeti, niti moći, niti biti u prilici da nameće BiH, ali jedna otvorena rasprava o tome na koji način osigurati da BiH gradi svoje institucije države, to je svakako bitna rasprava, istaknula je Pusić.

Upozorila je da je od ključnog značenja da se sva tri naroda u BiH osjećaju dobro u svojoj zemlji i da budu slobodni biti ono što jesu.

- Dok s jedne strane Dodik u poznatom separatističkom maniru nastavlja provoditi politiku pokušaja održavotvorenja entiteta kojim vlada, s druge Čović sve otvorenije i bez imalo straha po političke posljedice zagovara uspostavljanje hrvatske federalne jedinice u BiH, piše sarajevski dnevnik – navodeći da navodno koordiniranu “akciju” destabliziranja države potvrđuju i učestali napisi medija iz RS koji, pozivajući se na diplomatske izvore, tvrde da “upravo Amerikanci lobiraju za uspostavljanje hrvatske federalne jedinice u BiH”.

List piše da ovo nije točno, što  je potvrđeno s dvije ključne međunarodne adrese: iz Veleposlanstva SAD i Izaslanstva EU u BiH.

- Sjedinjene Američke Države ne podržavaju nikakvu daljnu zemljopisnu podjelu BiH, uključujući i koncept trećeg entiteta. Svaka odluka o reformiranju Ustava BiH, Izbornog zakona itd. je na političkim liderima i građanima BiH – poručuju iz Veleposlanstva SAD u BiH i naglašavaju da će podržati “samo one odluke koje su rezultat dogovora političkih lidera BiH”.

S druge strane, glasnogovornik Izaslanstva EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Andy McGuffie poručuje da EU “u potpunosti podržava postojeću ustavnu strukturu BiH, na koju su se obvezali svi konstitutivni narodi”.

- Postojeći ustav propisuje način za moguće izmjene, no za to je potreban konsenzus svih naroda. Fokus političkih lidera treba biti na programu EU i tome kako da zemlju učine efikasnijom i funkcionalnijom – rekao je MeGuffie.

Sarajevski list citira i sugovornike iz BiH o ovoj temi. Tako profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da je nužno izvršiti ustavne promjene, ali ići na institucionalna rješenja koja mogu “otkloniti nedostatke”.

- Apsurdno je što zagovornici ove ideje odbijaju razgovore o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata u BiH, kao što je, recimo, izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Današnja politička elita Hrvata neće da razgovara o tome, već traži nacionalno zaokruživanje hrvatske teritorijalne jedinice – ističe Trnka.

Mostarski sveučilišni profesor i neuspješni kandidat “Platformaša” za predsjedatelja Vijeća ministara BiH, Slavo Kukić, uvjeren je da “treći entitet” ne treba toliko Čoviću i Hrvatima koliko Dodiku i “njegovoj velikosrpskoj politici”.

- Takav projekt je nemoguć, jer bi značio novo etničko preseljavanje kako bi jedan etnikum bio u većini. Ovo nije priča kojoj je krajnji cilj stvaranje etnički čistog teritorija, već se njome želi podržati velikosrpski projekt – smatra Kukić, koji naglašava da je i Čoviću jasno “da od toga nema ništa bez novog rata”.

U razgovoru za Poglede, subotnji prilog sarajevskog Oslobođenja, niz hrvatskih intelektualaca i političara iznosi svoje viđenje problema u Federaciji, a predložena su i neka zanimljiva rješenja.

Tako profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nino Raspudić uopće nije siguran može li BiH opstati kao država bez međunarodnoga pritiska, ali moguće rješenje vidi u jednostavnom formiranju dva velika kantona u Federaciji. Jedan bi kanton bio s hrvatskom većinom, a drugi s bošnjačkom. Odnos nadležnosti između Federacije i kantona bi ostao nepromijenjen.

Nino Raspudić: Dva teritorijalno diskontinuirana kantona u F BiH

“Očigledno je da sadašnji sklop nije dobar. To je nešto oko čega se svi slažemo. Postojeći institucionalni okvir naprosto nije funkcionalan i nije održiv. Umjesto onoga što smo imali do sada, a to su idealne projekcije i nacrti koji se kasnije sudaraju s grubom stvarnošću, treba prvo vidjeti što je provodivo na terenu”, rekao je Raspudić.

Upozorava kako je upitno koliko su i FBiH i BiH uopće održive bez vanjskog pritiska te obrazlaže kako je država bez unutarnjeg konsenzusa osuđena na propast.

“Možda će se tim preustrojem Federacije naći nekakav okvir koji će imati taj potrebni konsenzus. Mislim kako bi održivo rješenje bilo da se Federacija rekonstruira na dva teritorijalno diskontinuirana kantona, jedan bošnjački, jedan hrvatski. To praktično danas i imamo na terenu. Imamo dva društva kojima treba dati i institucionalni okvir. Mislim kako je to pravi put ka održivoj Federaciji”, rekao je Raspudić.

Objašnjava kako bi se tada Hrvati osjećali zaštićenima jer bi svoje političke predstavnike birali kroz taj veliki kanton, dok se ni Bošnjaci ne bi morali pribojavati raspada Federacije jer bi teritorijalna organizacija uključivala i princip dikontinuiteta.

“Tada bi Federaciju i Hrvati osjećali kao svoju domovinu, a upravo bi to bio jamac njene stabilnosti”, rekao je Raspudić, te dodao kako to ne bi bio put ka trećem entitetu jer bi kantoni imali iste nadležnosti kao i danas.

“Stalno se priča kako je puno kantona, administracije i kako bi trebali smanjiti birokraciju. Stoga je organizacija Federacije u dva teritorijalno diskontinuirana kantona zasigurno veliki pomak”, mišljenja je Raspudić.

Božo Žepić: Tri republike

Božo Žepić profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i autor nekoliko znanstvenih radova koji se bave problemima Ustava BiH nije, pak, sklon prijedlozima koji dolaze iz međunarodne zajednice, a i ranije je upozoravao na ovisnost naroda u BiH o volji međunarodne zajednice, u prvom redu SAD-a.

“Bojim se prijedloga za reformu Federacije. Imam rezervu na sve prijedloge koji dolaze od naših američkih prijatelja. Taj prijedlog može biti dobar za racionalizaciju države, smanjenje administracije i potrošnje, utoliko koliko bi bio smanjen broj županija. No, nije u tome rješenje”, rekao je Žepić, te upozorio kako američka administracija nije naklonjena rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH.

“Imam rezervu prema ovom prijedlogu koji se mogao čuti od američkoga veleposlanika kako je potrebno reformirati Federaciju. Ako se radi samo na reformi Federacije, to bi bila uspostava dva entiteta za dva brojnija naroda. Tu nema mjesta za Hrvate. Ako se Federacija reformira i ustroji na isti način kao Republika Srpska, onda će to značiti da imamo dva entiteta za dva brojnija naroda. Hrvata, dakle, tu nema”, rekao je Žepić.

Njegov, pak, prijedlog u ustavnu reformu uključuje cijelu zemlju i više je puta bio prezentiran u javnosti.

“Najbolje je rješenje, prema mome mišljenju, da imamo tri republike za tri naroda, sa tri razine političke vlasti i tri razine lokalne samouprave. To je najracionalnije rješenje i za državu, i za narode i za građane”, istaknuo je Žepić, odmah naglasivši kako njegovo rješenje ne podržavaju ni svi Hrvati, a posebice Bošnjaci, Srbi i međunarodna zajednica.

“Zbog toga i stojimo na mjestu. Naravno, moj prijedlog nije idealan, jer takvo rješenje ne postoji. Ipak, do svih predloženih smatram da je to najbolje rješenje”, rekao je Žepić.

Marko Tokić: Tri federalne jedinice za tri naroda

No, rješenje tipa ”tri republike za tri naroda” podržava Marko Tokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Mostaru. On smatra kako međunarodna zajednica snosi ogromnu odgovornost za postojeći politički položaj hrvatskoga naroda u BiH te kako bi Federacija trebala imati samo dva kantona. Također, i on je skeptičan prema prijedlozima koji dolaze od međunarodne zajednice.

“Pravedno rješenje za BiH je da tri naroda imaju za sebe i tri federalne jedinice. No, ako će se preuređivati Federacija, budući da postoji Republika Srpska, pravedno je i da Federacija bude iz dva kantona, dvije federalne jedinice, hrvatske i bošnjačke. I što je tko unio neka mu i bude. Nitko nema pravo u miru otimati nekima ono što su obranili u ratu. Hrvati su kao narod preživjeli pet stoljeća otomanske okupacije, Kalayevo negiranje nacije, sedamdeset godina srpske dominacije, nekoliko ratova, čak i ovaj posljednji u kojima ih je polovica protjerana s njihovih višestoljetnih ognjišta, ali izgleda da neće preživjeti ovih šesnaest godina takozvanih nastojanja međunarodne diplomacije. I zato ne vjerujem da nam išta dobro donose”, rekao je Tokić.

Martin Raguž: Federacija BiH generira sukobe

Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž na reformu Federacije gleda nešto drugačuje. Uvjeren je, naime, kako je reforma Federacije ključ za izlazak iz dugotrajne političke krize u kojoj se BiH nalazi.

“Reformu Federacije smatram jednim od najvećih političkih prioriteta u BiH. Naravno, ako želimo ići u smijeru održivosti, funkcionalnosti i učinkovitosti države. Objektivno, Federacija je prerasla u glomazan, preskup i neučinkovit aparat, koji generira dodatne sukobe a ne razvoj. Postojeći politički sustav neprestano otvara nove hrvatsko-bošnjačke političke nesuglasice. Federacija je, pak, trebala biti najvažnija pretpostavka za stabilizaciju odnosa u cijeloj BiH. Zbog toga je reforma FBiH nužna”, kazao je Raguž.

Ističe kako bi se reformom Federacije stabilizirali politički i međunacionalni odnose u cijeloj zemlji.

“Ovako su ti odnosi opterećeni i usložnjavaju odnose u cijeloj BiH. U reformu Federacije treba ući hrabro i mislim kako se može naći racionalno rješenje. Upravo je to mogućnost da se izađe iz današnje krize. Vidljivo je kako imamo kontinuirane probleme, koji se ne tiču samo političkih odnosa u Vladi, nego ukupnog ustavnog i administrativnog uređenja Federacije”, rekao je Raguž.

Mile Lasić. Odgovorna konsocijacija je spasonosna obala

Profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić pak gleda na stvari iz šire perspektive. Smatra kako ne trebamo izmišljati toplu vodu nego samo vidjeti što se radi u zapadnim zeljama.

“Za razliku od dominantnih sarajevski, mostarskih i banjolučkih politološko-pravnih narativa, uzaludno već dvije godine pokušavam afirmirati alternativni narativ. Uvjetno ga zovem ‘proeuropski’. On podrazumijeva iskustva drugih složenih zemalja, poput Švicarske, ali istovremeno i iskustva Europske unije. U kombinaciji tih iskustva i elemenata klasičnoga parlamentarnoga sustava, konsocijacije i primjenjivanja metoda upravljanja etničkim razlikama, a ne njihovim eliminiranjem, moglo bi se doći do spasonosne obale”, smatra Lasić.

Spasonosna obala bi, prema njegovu mišljenju, podrazumijevala odgovornu konscijaciju, korigiranu klasičnim parlamentarno-građanskim sustavom i uz primjenjivanje temljnih principa života Europske unije, poput prenijetog ili djeljivoga suvereniteta, princip supsidijarnosti i princip izgradnje funkcionaknih regiona, po uzoru na europske.

“Dakako, ovo je sve maglovito, ali kada bi bilo metodološki prihvatljivo za političke opcije tad bi se moglo i ostvariti. Ako se uopće bude nešto pomaklo naprijed, u ovom našem bezizlazu, to će biti moguće jedino uz politički kompromis, putem dijaloga, a ne nametanjem. Zbog toga mi je stalo da se pođe razgovarati i o ovom alternativnom pristupu”, apelira Lasić.

Nikola Lovrinović: Federacija ulazi u ingerencije županija

No, političke elite gledaju na stvari nešto drugačuje od profesora Lasića. Tako Nikola Lovrinović, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH podsjeća kako je Federacija bila izraz Washingtonskog mirovnoga sporazuma i kako je bila zamišljena kao mehanizam koji je trebao jamčiti rješavanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Kaže i kako je sporazum u Washingtonu potpisan kako bi bio jamstvo jednakopravnosti hrvatskoga naroda u Federaciji, ali i u cijeloj BiH.

“Kao takav, Washingtonski sporazum je postao dio Daytona. Međutim, odrednice samog Washingtonskog sporazuma nisu do kraja ispoštovane. Pored toga, došlo je i do intervencija visokoga predstavnika na Ustav Federacije koje su svaki put bile na štetu hrvatskoga naroda. Očito je da hrvatski narod, a i mi kao njegovi politički predstavnici, ne možemo biti zadovoljni trenutnim odnosom Federacije prema županijama, odnosno položajem i raspodjelom političke moći u Federaciji”, izjavio je Lovrinović.

Zamjenik predsjednika HDZ-a BiH nije mogao govoriti o tome koju vrstu reforme treba uraditi u FBiH, ali je siguran kako se stvari trebaju mijenjati. Smatra i kako bi se najprije morale poštivati osnovne odredbe po pitanju podijeljenih nadležnosti između Federacije i županija koje su danas na snazi.

“Kako će uopće Federacija, ili bili koji dio države, funkcionirati ako se ne poštuju dokumenti koji su trenutno na snazi? Počesto Federacija krši podjelu nadležnosti i ulazi u ingerecije županija bez da se za to imaju ustavna uporišta. U tom obliku Federacija ne može funkcionirati, prije svega hrvatski narod ne može biti zadovoljan svojim položajem u njoj. Reforme jesu potrebne, ali dok se sve to ne dogodi, dok ne bude poštivana volja i hrvatskoga naroda, mislim da bi trebalo poštivati temeljene odredbe koje su sada na snazi”, istaknuo je Lovrinović.

Također, i on je mišljenja kako su potrebne reforme ne samo za FBiH, nego za cijelu zemlju. Očito je, kaže, da se mora raditi na cjelokupnom preuređenju države kroz ustavnu reformu.

“U ovom trenutku je naša zemlja opterećena brojnim problemima. Očito se mora raditi na reformi Ustava u BiH. U tom kontekstu možda treba raditi i neke promjene u Federaciji. Vidjeli smo, pak, do sada da uplitanja visokih predstavnika hrvatskome narodu nisu donijela ništa dobro. Politički predstavnici hrvatskoga naroda sada ne mogu na odgovarajući način sudjelovati u vlasti u ovom entitetu. Očekujem i vjerujem kako se ništa neće moći uraditi bez legitmnih političkih predstavnika hrvatskoga naroda”, rekao je Lovrinović.

Dražen Pehar: Bilo kakva incijativa neprovodiva pod sadašnjim okolnostima

Politički analitičar doc. dr. Dražen Pehar kaže kako prema posljednjim izvješćima u pisanome tisku, ni sami američki predstavnici nemaju jasnu ideju o tome što bi njihova inicijativa značila u realnosti.

“Oni ju trenutno predstavljaju kao inicijativu za pojednostavljivanje Federacije u isključivo ekonomsko-financijskom smislu, dakle, ekonomičnost Federacije kao optimalnog potrošača državnog/entitetskog budžeta. Prema tome, ta inicijativa može značiti sve i ništa. Stoga nema neke posebne svrhe u dotičnu inicijativu projicirati neke vlastite političke želje ili interese”, rekao je Pehar.

Također, stajališta je da je inicijativa za reformu Federacije, što god značila, apsolutno besmislena i nesvrsishodna pod trenutnim okolnostima.

“Očekivanje da bi se, pod postojećim uvjetima, u razdoblju ilegalne, protuustavne uzurpacije vlasti u Federaciji od strane tzv. platforme, ta inicijativa mogla prevesti u nekakav izgledan i suvisao pregovarački proces, je potpuno neutemeljeno, iluzorno, i vrijeđa pamet”, smatra Pehar.

Živko Budimir: Nužno mjenjati ustroj cijele zemlje

Predsjednik Federacije BiH i visoki dužnosnik HSP-a BiH Živko Budimir smatra, pak, kako su reforme u Federaciji nužne i kako je potrebno Federaciju učiniti učinkovitijom u svakom pogledu u odnosu na sadašnje stanje.

“Postoji niz razloga zbog kojih je potrebno mijenjati odnose i stanje u Federaciji BiH, koje na kraju rezultira i time da je zanimanje stranih investitora za taj entitet u posljednje vrijeme u silaznoj putanji. No, predstavnici američke administracije nisu izašli s konkrentim stavom što bi to trebalo uraditi u FBiH i podrazumijeva li ta reforma i teritorijalno administrativni preustroj entiteta”, rekao je Budimir.

Smatra kako u ovoj fazi, prije ustavnih promjena, postoji puno prostora da se Federacije napravi učinkovitijom, a da se ne zadire u administrativni preustroj entiteta.

“Međutim, nužno je mijenjati sadašnje ustrojstvo, ne samo Federacije, nego cijele zemlje. To nam govore i okolnosti koje vladaju na cijelom području BiH. To bi trebao biti sastavni dio ustavnih promjena u BiH. U HSP-u smo i ranije iznosili ideje o okrupnjavanju županija. Tako je naš prijedlog bio da se, primjerice, spoje Hercegbosanska i Zapanohercegovačka županija. Isto tako, spojila bi se i Bosanskopodrinjska za Sarajevskom županijom”, podsjetio je Budimir.

Međutim, od davanja prijedloga o okrupnjavanju županija u HSP-u više nisu razgovarali o reformiranju Federacije. Budimir navodi kako su u HSP-u stajališta da ni u kojem slučaju ne bi bilo dobro ući u proces ukidanja županija u Federaciji samo zato što županija nema u Republici Srpskoj.

“Zasigurno je problem postojanje asimetrije u RS-u i FBiH i to u smislu da u RS-u nema županija. Isto tako mislim kako postoje određena nezadovoljstva u istočnim dijelovima RS-a. Tamo i nisu baš zadovoljni što je administrativna uprava i fizički, a i psihički, daleko od njih, u Banja Luci. Dakle, ne mislim ni da je rješenje koje je u primjeni u RS-u idealno, ali jednako tako nije idealno ni ovo rješenje u Federaciji, posebice zbog ovako velikoga broja administrativnih jedinica, odnosno županija koje onda projiciraju veliki broj ljudi koji rade u administraciji”, rekao je Budimir.

Kaže kako bi se uređenje Federacije moglo mijenjati, ali je potrebno prije svega dobro analizirati stvari. Kako bi se pronašlo rješenje, smatra Budimir, potrebno je u narednom razdoblju razgovarati o svemu vezanom za eventualnu reformu Federacije.

“Nedavno sam iznio i jedno svoje razmišljanje o stvaranju distrikta u Bosanskoj Posavini. Smatram kako bi u svakom smislu to promijenilo odnose u Posavini, gdje imamo problema s povratkom i gospodarskim stanjem tog područja. Stvaranjem distrikta u Posavini potpuno bismo promijenili tu sliku, a s druge strane dobili bismo i političku stabilnost ne samo u tom području nego u cijeloj BiH”, rekao je Budmir.

Dakle, razvidno je kako se hrvatski političari i intelektualci slažu kako je Federaciju potrebno reformirati. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da Hrvati nikada nisu prihvatili Federaciju kao entitet u kojem do kraja mogu ostvarivati svoja politička prava, što je posebno eskaliralo nakon posljednjih izbora. Zbog svega navedenoga je očito kako sadašnjim stanjem nitko nije zadovljan i da su promjene nužne.

Ona je, u intervjuu Radiju Slobodna Europa, odgovarajući na izravno pitanje misli li još “da bi u Bosni Hercegovini trebao postojati, pored sadašanja dva, još jedan, hrvatski nacionalni entitet i dva građanska”, koje je novinar “podebljao” potanjem “Zar to ne bi ionako složene prilike u BiH dodatno pogoršalo?”, odgovorila: “Po mom mišljenju ih ne bi pogoršalo jer ovo što postoji ih je dovelo u jednu pat poziciju. “Poziciju iz koje se Bosna i Hercegovina mora na neki sasvim novi način ponovo uspostaviti i početi ponovno graditi državu.”

“Sugestija ili ideja sa pet entiteta, tri koja priznaju postojeće stanje na terenu i dva koja projeciraju poziv na buduće stanje je smo jedna od “x” ideja. Niti će itko iz Hrvatske bilo šta htjeti, niti moći, niti biti u prilici da nameće Bosni i Hercegovini, ali jedna otvorena rasprava o tome na koji način osigurati da BiH gradi svoje institucije države, to je svakako bitna rasprava i po mom mišljenju odgovornost za to je na nama u regiji”, rekla je Vesna Pusić.

Ona je istaknula da zemlje u regiji moraju biti u stanju preuzeti odgovornost za vlastitu regiju i biti u stanju otvoreno razgovarati o različitim opcijama.

“U Bosni i Hercegovini, naravno kao i u svim drugim državama, postoje političke elite, ali postoje i druge elite. S obzirom na zagađenost političkog terena, velika je vjerojatnost da je u političkim elitama jedna izrazito negativna selekcija, ali postoje poslovne elite, kulturne elite, obrazovne elite, ljudi sa različitih područja života i to su snage koje treba animirati da se angažiraju na definiranju načina na koji će se BiH izgraditi kao država, a onda, unutar toga, stupnjevi autonomije pojedinih jedinica, kako god se one zvale, su dodatna tema. Ali, za početak je pitanje kako izgraditi državu koja u ovom trenutku nije funkcionalna”, rekla je Pusić.

“Što se Hrvatske tiče”, dodala je, ” tu se otvaraju neke nove mogućnosti s obzirom da nam s članstvom u EU stoje na raspolaganju i ozbiljnija sredstva za prekogranične projekte i mnogi drugi instrumenti koji po mom mišljenju mogu pomoći”.

- Danas hrvatska politika očekuje rješenje kroz jednu federalnu jedinicu, koja će – ja preferiram – imati svoje sjedište u Mostaru, i mislim da je to u prilog stabilnosti europske BiH. Kad će do nje doći, sasvim je svejedno, ali što prije se oslobodimo tih tereta, moći ćemo normalno razmišljati u uvjerenju da ne može brojniji narod, samo zato što je brojniji, uništiti onog drugog, rekao je Čović.

On je prvi put u ovom intervjuu ispričao svoju verziju propalih razgovora u Brčkom, i tvrdi da je Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, srušio dogovor koji je već bio postignut: “Lagumdžija je vrlo jasno rekao da želi trećinu hrvatskog kolača u BiH. Kad je on to meni rekao, ja sam se samo nasmijao i odgovorio: ‘Zlatko, to ćeš morati s nekim drugim’”, kazao je Čović.

HDZ Hrvatske se nalazi u dosta teškoj situaciji. Kako to komentirate i može li se to odraziti i na HDZ BiH?

ČOVIĆ: U biti ne može. Nekad smo govorili da smo sestrinske stranke koje su jako vezane, a danas moramo kazati da smo stranke koje veže jedan strateški sporazum, partnerstvo koje smo potpisali prije godinu i pol dana. Bez obzira što se danas događa na političkoj sceni Hrvatske, evidentno je da je to posljednja, završna, meni malo čudna, faza čišćenja nekih odnosa pred definitivni ulazak Hrvatske u EU. Ja bih želio da HDZ dobije izbore. Međutim, kako god oni završili, mi držimo jedan kvalitetan odnos sa svima, pa i s predsjednikom Ivom Josipovićem. To je moja želja, da mi nismo ovisnici o jednoj stranci ili jednoj osobi u Hrvatskoj nego da treba da kreiramo svoju politiku u BiH sami i autonomno. Ako sam ja predsjednik HDZ BiH, isključivo sam ja odgovoran za stanje u HDZ-u, a dok god ona ima ovakovu potporu glasača – a ja vas uvjeravam da će imati i veću – onda sam odgovoran i za stanje hrvatskog naroda u BiH.

Rekli ste da je ovo što se dešava sa HDZ Hrvatske neka vrsta čišćenja prije ulaska Hrvatske u EU. Očekuje li tako nešto i BiH kada ona bude ulazila u EU? Treba li i mi da razmišljamo o tome?

ČOVIĆ: Mislim da treba da razmišljamo o standardima koje moramo usvojiti kad je u pitanju EU. Nisam pobornik toga da se pravna država dokazuje na ovakav način. Ja već deset godina govorim – ako je netko kriv, upravo zbog svog primjera, jer i ja moram biti kao svaki drugi građanin, bez obzira da li sam ja predsjednik stranke, države, Vijeća ministara – ja sam odgovoran prema svim zakonima BiH, kao i bilo koji drugi građanin.

Moon je, naime, dao opširan intervju Nezavisnim novinama u kojem je, među ostalim, rekao podržava da izjavu Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, da bi branio jaku RS u funkcionalnoj BiH. “To je apsolutno točno. Mi smo to i predsjedniku RS Miloradu Dodiku rekli na svakom sastanku koji smo imali. Nema prijetnji za RS. Dayton je uspostavio strukturu vlasti koju u potpunosti podržavamo”, rekao je Moon.

Govoreći o tome koliko duboke ustavne promjene u BiH njegova zemlja očekuje i je li implementacija presude u slučaju “Sejdić – Finci” za SAD dovoljna, rekao je kako “ovom trenutku znamo da odluka u slučaju ‘Sejdić – Finci’ mora biti sprovedena” i kako se s time se slažu svi političari.

Upitan smatra li da su pitanja tipa da li su Hrvati ugroženi kao konstitutivni narod, da li je RS ugrožena od strane sarajevskih političara, itd, toliko važna da ih treba spominjati ili su prenaglašena, Moon je odgovorio: “Apsolutno mislim da su prenaglašena.”

“Mislim da se političari boje baviti ekonomskim pitanjima. Na primjer, mislim da ovo pitanje nacionalne zastupljenosti Hrvata nije toliko važno. Nema sumnje da je to pitanje važno i da ljudi treba da budu zastupljeni, ali bih dodao da nijedna politička stranka nema ekskluzivitet da zastupa svoju etničku grupu. To je demokracija. Svaka politička stranka se mora natjecati s drugim političkim strankama”, rekao je Moon.

“Nisam Vas to mislio pitati, ali kad ste to već spomenuli – za Željka Komšića su glasali mnogi Bošnjaci kao hrvatskog člana Predsjedništva. Znači li to onda da je u redu da dobije bilo čije glasove bez obzira na to koja stranka ga kandiira ili podržava?”, glasilo je sljedeće pitanja.

“Znam da su HDZ-ovi rekli da im je visoko na spisku prioriteta reforma izbornog zakona. Mi to poštujemo. Kakve god promjene da se dogode, mislim da bi to bilo validno. Ali mislimo da treći entitet nije korak u pravom smjeru. Ako bi reformu Izbornog zakona dogovorili u FBiH, onda je to u redu” , odgovorio je Patrick Moon.

- Sve što radimo, radimo za dobro Hrvata, ali i sva tri naroda u BiH. Praktično smo pokazali da ovakva BiH i Federacija BiH neće preživjeti, rekao je Čović novinarima prilikom obilježavanja 18 godina od utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, prenosi agencija Srna.

On je dodao da su na “krivom putu” svi oni koji pokušavaju izigrati izbornu volju hrvatskog naroda i ruše osnove funkcioniranja BiH.

“Mi smo ponudili osnovu funkcioniranja BiH kroz četiri federalne jedinice koje daju šansu da svaki narod i svaki građanin pronađe mjeru kolektiviteta u odnosu na građansko i da damo šansu BiH”, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić na obilježavanju rekao je da je Hrvatska Republika Herceg-Bosna kamen temeljac obrane hrvatskog identiteta i prava na BiH u posljednjem ratu i da je ugrađena u temelje BiH, u dva mirovna sporazuma, od washingtonskog do daytonskog.

Čović i Ljubić, uz brojne predstavnike dva HDZ-a, položili su vijence i upalili svijeće na Spomeniku hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana, nakon čega je program nastavljen u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Na zidovima zgrada na križanju između tzv. Plave zgrade i Palme, crnim sprejom su ispisane poruke “BOLJE TREĆI ENTITET NEGO RAT” i “HOĆEMO KANAL NA HRVATSKOM JEZIKU”.

Poruke se očito odnose na zahtjev za uspostavom većinski hrvatske federalne jedinice i politički preustroj Bosne i Hercegovine te na zahtjev za uspostavu televizijskog kanala na hrvatskom jeziku unutar sustava javnog emitiranja u ovoj zemlji.

Na oba ova zahtjeva insistiraju dvije vodeće političke stranke s hrvatskim predznakom u BiH, HDZ BiH Dragana Čovića i HDZ 1990 Bože Ljubića, a podržava ih i dobar dio javnosti na većinski hrvatskim područjima zemlje.

Zanimljivo je da su grafiti potpisani oznakom SINN FEIN, što je naziv političkoga krila Irske republikanske armije (IRA), a cilj im je borba za ujedinjenje Sjeverne Irske koja pripada Ujedinjenom Kraljevstvu s Republikom Irskom.

Na ideologiju SINN FEIN-a često se poziva Hercegbosanska republikanska alternativa (HERA), manja neformalna skupina istomišljenika koja se okuplja oko posuškog internetskog portala Poskok.

Ipak, ispisivanje grafita nije oduševilo sve Mostarce, koji se ionako često žale na nisku razinu čistoće u gradu, odnosno kvalitetu komunalnih usluga te šaranje zgrada grafitima ne nalaze prikladnim načinom izražavanja političkih stavova.

(Hrvatska riječ)