Tihić: SDA nikad neće pristati na treći entitet

Kako, zapravo, riješiti hrvatsko pitanje s jasnim zahtjevima Dragana Čovića, iako je, evo, i Thomas Countryman (pomoćnih zamjenika državnog tajnika SAD) rekao kako treći entitet nije dio rješenja?

– Kako riješiti hrvatsko pitanje? Pa, dva su načina. Prvi, da osiguramo institucionalnu ravnopravnost koja je već osigurana na državnom nivou, treba je riješiti na entitetskom, ali u oba entiteta. Drugi je način teritorijalna reorganizacija. Mislim da je nerealno govoriti o trećem entitetu, četvrtom entitetu, nekoj sveukupnoj reorganizaciji države koja bi vodila ukidanju entiteta iako bi mi to, naravno, željeli.

Što je realno? Možda teritorijalna reorganizacija entiteta. Mi sada imamo jedan unitaristički entitet, Republiku Srpsku, te decentraliziranu Federaciju BiH. Imamo u Republici Srpskoj u kojoj je građanski koncept vlasti, u Federaciji i državi BiH imamo etnički, entitetski sistem. Mogli bi možda, na neki način sinkronizirati i ta asimetrična rješenja koliko-toliko približiti, recimo, ako bi napravili drugačiju teritorijalnu reorganizaciju Federacije, ali i Republike Srpske, gdje bi imali regije u Republici Srpskoj gdje bi Hrvati bili nekakva većina, ili u Podrinju, gdje su Bošnjaci većina u području oko Srebrenice… Također, ista je situacija i u Federaciji, recimo tamo na području Drvara, Glamoča, Bosanskog Grahova gdje su Srbi većina…

Kao neka vrsta zajednice općina?

– Kada bi se napravilo tako nešto, možda bi to mogao biti nekakav kompromis između postojećeg stanja i zahtjeva za potpuno drugačijom teritorijalnom reorganizacijom. Svakako, treći entitet nije rješenje. Mi nikad nećemo pristati na treći entitet.

Čini se da se u posljednjih osam godina, uvijek kada se dođe blizu nekog rješenja, ili u predizborno vrijeme, pojave se maksimalistički zahtjevi, odcjepljenje RS-a, ukidanje entiteta, ili stvaranje trećeg entiteta. Ova posljednja priča ne zamire iako su izbori prošli.

– U Bosni i Hercegovini, u politici, postoji sistem spojenih posuda. Isključivost na jednoj stvari ima za posljedice isključivost u drugoj, trećoj. Tako je bilo i s travanjskim paketom, sjetit ćete se. Kada su Srbi bili pristali na iskorak i kompromis, imali smo iskakanje Stranke za BiH i HDZ 1990, što je vodilo tome da se i Milorad Dodik i neke druge srpske stranke vrate na početne, minimalističke pozicije. Tako je i sada. Bojimo se da neki pretjerani zahtjevi za strukturalnom, pogotovo ustavnom reformom mogu stvari vratiti na početak, a početak je status quo. Zadržavanje postojećih daytonskih rješenja. zbog toga, moramo biti realni. Rekao sam o čemu bi se mogli eventualno dogovoriti i na što bi mogla eventualno pristati srpska strana, svakako ne na novu teritorijalnu organizaciju. A mi nikad nećemo pristati na treći entitet u Federaciji i uopće na treći entitet.

Sulejman Tihić, predsjednik SDA, za sarajevo-x

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*