Tko je zapravo dijelio BiH?

coutillierov-plan Svi planovi međunarodne zajednice za sprječavanja i okončanje rata u BiH, uključujući i Daytonski sporazum, temeljili su se na podjeli BiH

U svom obraćanju zastupnicima u parlamentu Bosne i Hercegovine hrvatski predsjednik Ivo Josipović je govorio o politikama “koje su devedesetih – bilo to iz zloćudnosti, neznanja, arogancije ili ludosti – vjerovale da je rješenje za Bosnu i Hercegovinu – podjela”, te izrazio žaljenje zbog toga što je, kako je rekao, “Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prošlog stoljeća tome doprinijela2.
No, kada se sudi o prvoj polovici devedesetih, treba imati na umu da je »vjerovanje« kako je podjela rješenje za krizu u BiH bilo vrlo rašireno. Podjela je bila temelj prvog plana za preuređenje Bosne i Hercegovine, koji je neposredno pred izbijanje rata, nadajući se da će njime rat biti izbjegnut, tadašnjim predstavnicima triju naroda u BiH, Stjepanu Kljuiću, Aliji Izetbegoviću i Radovanu Karadžiću, predložio tadašnji posrednik Jose Cutileiro.
Nakon izbijanja rata na nebrojenim rundama mirovnih pregovora, vođenih uglavnom u Ženevi, najprije pod supredsjedanjem Cyrusa Vancea i Davida Owena, a potom Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga, glavnina pregovora vodila se o postocima teritorija BiH koji će pripasti svakom od triju naroda. Iz tih pregovora za povijest će ostati zabilježena najmanje dva prijedloga, poznata kao Vance-Owenov i Owen-Stoltenbergov plan, obadva temeljena na etničkoj podjeli, s tim da je prvi predviđao postojanje deset regija – po tri hrvatske, bošnjačke i srpske te distrikt Sarajevo, a drugi je predviđao da BiH bude ustrojena kao unija triju republika.
Supredsjedateljima mirovne konferencije mandat za taj posao dali su Ujedinjeni narodi, Europska zajednica i najmoćnije sile svijeta, kasnije okupljene u Kontaktnu skupinu. I pregovori koji su, pod istim tim pokroviteljstvom, vođeni radi okončanja rata u Hrvatskoj također su se temeljili na podjeli državnoga teritorija (famozni plan Z4 je najgrublja i najjasnija), pa čak i mijenjanje vanjskih granica Republike Hrvatske, ustupanjem krajnjeg juga zemlje srpskoj republici u BiH, kako bi ona dobila izlaz na more, a bilo je nekih čudnih inicijativa i u vezi s istočnom Slavonijom.
Sve je to nuđeno, pa i raznim pritiscima nametano sudionicima u pregovorima, uključujući i predstavnike Republike Hrvatske, pa je zapravo posve besmisleno govoriti da su oni dijelili BiH.
Na koncu, i Daytonski sporazum, kojim je – nakon što su svi prijašnji mirovni planovi propali – okončan rat u BiH temelji se na podjeli, na kojoj danas premijer Republike Srpske Milorad Dodik gradi svoje planove za odcjepljenje od BiH. I, koliko je poznato, nitko se do sada nije ispričavao zbog toga. [Ivan Šabić / Vjesnik]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*