Tribina o Vladi Gotovcu u Sarajevu: Razumio je probleme BiH

Gotovac-tribinaUdruga «Libertas» je prošloga tjedna u Sarajevu organizirala znanstvenu tribinu o temi: «Život i djelo hrvatskog književnika, filozofa i političara Vlade Gotovca». Na tribini bi sudjelovali prof. dr. Marinko Pejić, prof. dr. Besim Spahić, prof. dr. Hrvoje Šapina, prof.  Marijo Pejić, te glavni tajnik Udruge organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo Zoran Vukomanović.

«Vlado Gotovac pripada krugu najuglednijih osoba novije hrvatske povijesti, koje ne bismo smjeli zaboraviti. Ova tribina je prigoda da obnovimo sjećanja na tog zaslužnog čovjeka i o njemu kažemo poneku ljudsku riječ, da ga otmemo od zaborava te tako proširimo obzore za razumijevanje širine i značenja njegove osobe i bar donekle pridonesemo našoj kulturi pamćenja. Radi se o najdosljednijem književnom stvaratelju (pjesniku, esejistu, novelistu i književnom kritičaru), filozofu i političaru iz druge polovine 20. stoljeća. Svojim književno-filozofskim dosezima te političkim stavovima i djelovanjem je osvojio simpatije i srca svih građana dobre volje, bez obzira na vjeru i naciju. Književnost i politika odredili su njegovu životnu putanju, a on sa svojom osjetljivošću i darovitošću te visokom zahtjevnošću, posebice radnom etikom i upornim ustrajavanjem na odabranom putu, odvažio se na beskompromisnu borbu, koju je vodio do kraja života. Bio je kritičan prema svim onim koji utonuše u ideološko sljepilo i koji djelovaše samo u pravcu ostvarivanja svojih vlastitih interesa, a na štetu općih, narodnih interesa. Vlado Gotovac zaslužuje svojim djelom, mišljenjem i stavovima da bude u žarištu zanimanja povjesničara, književnika i političara tj. da se njime ozbiljno bave najblistavija pera naše društveno-političke i kulturne javnosti, jer je obilježio hrvatsku književnost, filozofiju i politiku i ostavio duboke tragove u njima», kazao je u uvodnom govoru prof. dr. Marinko Pejić.

Tom prigodom prof. dr. Marinko Pejić prisjetio se i svog prvog izravnog susreta s Vladom Gotovcem i kazao:
– Bilo je to 1993. godine, kada sam počeo obnašati dužnost glavnog tajnika zagrebačke podružnice Hrvatskog Kulturnog Društva «Napredak» iz Sarajeva. Gotovac je imao osjećaj i veliko razumijevanje za probleme sestrinskog društva i za potrebe prognanika iz Sarajeva i BiH. «Napredak» je dobio krov nad glavom zahvaljujući gospodinu Vladi Gotovcu, koji je imao osjećaja za naše probleme, onda kada nadležni u glavnom gradu svih Hrvata nisu imali niti trunke osjećaja. Raspitivao se o situaciji u Sarajevu i BiH i duboko je osjećao za hrvatski narod u BiH te imao ispravne i jasne stavove o njenoj opstojnosti, o bosanskim fratrima, koji su u posljednjem ratu, kao i tijekom sedam prošlih stoljeća njihovog djelovanja, odigrali značajnu ulogu.

Govoreći o Gotovčevom odnosu prema BiH, prof. dr. Besim Spahić je kazao: «Usprkos činjenici da je BiH u ratu bila razrušena, da je «humano preseljen» i ubijen veliki dio stanovništva, Gotovac je bio uvjeren kako je tročlanost bh. duhovnog prostora i suživot nešto što se ne može tek tako uništiti. BiH je, prema njegovom mišljenju, jedinstvena, originalna cjelina».

U svojim znanstvenim člancima Vlado Gotovac je pisao i o bošnjaštvu kao nacionalnoj identifikaciji bh. muslimana. Profesor sociologije Marijo Pejić o tome je kazao sljedeće: «Gotovčevo polazište je bilo da treba prihvatiti postojanje bošnjačke nacionalne posebnosti, jer se ona formirala i sama sebe priznaje i ispovijeda kao različitu i posebnu. Postojanje bošnjačke nacionalnosti je, prema njegovom mišljenju, realnost na bh. prostoru s druge dvije nacije i u tim relacijama treba tražiti rješenje».

U prilog govorničkom portretu Vlade Gotovca govorio je glavni tajnik Udruge organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo Zoran Vukomanović. «Zadržavanje silom hrvatskih mladića u vojarni JNA potaklo je majke tih mladića na prosvjed u Zagrebu (30. 8.1991. godine). Na taj skup stigao je Vlado Gotovac i održao povijesni govor. Mnogi stručnjaci tvrde da je to najbolji hrvatski govor 20. stoljeća, jer je odlučan, presudan i svrhovit, a profesori hrvatskog jezika i književnosti ga s oduševljenjem raščlanjuju i interpretiraju», istakao je Vukomanović.

Prof. dr. Hrvoje Šapina kazao je da Gotovac u književnom stvaralaštvu nije rabio povijesne teme, te da su ljubav, dobrota i ljepota bile odrednice njegovog književnog izraza. «Zalagao se za moralne vrijednosti u svom misaonom stihu, a nije mogao zaobići ni lirske mirise imotskoga zavičaja. Koristio je i biblijske simbole, te za Gotovca slobodno možemo kazati da je bio pjesnik filozofskog promišljanja», dodao je prof. dr. Hrvoje Šapina.

Nekoliko pjesama Vlade Gotovca ovom prigodom pročitali su sarajevski studenti, a održavanje ove tribine podržalo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*