Trnka: Odbijanjem ratifikacije sporazuma Tuđman-Izetbegović, Hrvatska bi izgubila kredibilitet

Ratifikacija sporazuma Izetbegović-Tuđman iz 1999. godine od Sabora Republike Hrvatske i Parlamentarne skupštine BiH značilo bi definitivno definiranje granice između dvije zemlje (najduže u regiji), odnosno rješavanje otvorenih pitanja u tom pogledu, ocijenio je u izjavi za Fenu profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

Komentirajući pravne i političke implikacije spomenutog pitanja, a u kontekstu najava i polemika prisutnih u javnosti, Trnka je kazao da bi se u suprotnom – u slučaju odbijanja ratifikacije spomenutog sporazuma došlo u situaciju da nemamo identificiranu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine (dužine od oko 1.000 kilometara), utvrđenu na temelju načela – da su prihvaćene granice koje su postojale u trenutku međunarodnog priznanja određene države, te da bi cijeli proces morao početi ispočetka.

“Ekspertne grupe su na osnovu spomenutog sporazuma i prije njega, ‘metar po metar’ prošle granicu BiH i na osnovu vjerodostojnih dokumenata utvrdile, odnosno identificirale granicu kakva je bila na dan međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine i Hrvatske”, pojašnjava Trnka, ističući da se radi o pravnom aspektu.

S političkog i međunarodnopravnog aspekta, Trnka smatra da bi, eventualnim odbijanjem Hrvatskog sabora da ratificira sporazum koji su hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović potpisali, Hrvatska izgubila značajan dio kredibiliteta, time što ne poštuje sporazum koji je šef države potpisao i ono što je već usuglašeno.

Uz napomenu kako bi takav razvoj situacije imao negativne konsekvence za Hrvatsku, Trnka je, dovodeći to u kontekst ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije, podsjetio na nužnost poštivanja jednog od osnovnih kriterija da zemlja-članica ima unutarnje granice sa susjedima, te da se u konkretnom slučaju radi i o granici EU-a.

Ako bi se polemika svela na pitanje vrha poluotoka Kleka i otočiće Veliki i Mali Školj u Malostonskome zaljevu, onda bi i BiH mogla otvoriti neka druga pitanja, što bi dovelo do otvaranja cjelokupnog procesa i ponovnog “sravnjivanja dokumenata – katastarskih i drugih”, smatra Trnka, uz ocjenu da je administracija hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana veoma dobro znala što radi u trenutku kada je potpisivala sporazum o granicama s BiH.

Kako je poznato, hrvatski premijer Zoran Milanović najavio je da će Vlada na čijem je čelu uputiti Hrvatskom saboru na ratifikaciju sporazum o granici s BiH potpisan 1999. godine, a povjerenik za proširenje EU Štefan Füle sazavao je sastanak “trilaterale” u Bruxellesu 19. rujna na kojem će se razgovarati o otvorenim bilateralnim pitanjima BiH i Hrvatske i načinu njihova rješavanja prije punopravnog članstva Hrvatske u EU.

Očekuje se da će biti razmatrana sva pitanja o kojim se u posljednje vrijeme i u hrvatskoj i bh. javnosti dosta polemizira: granice na kopnu i moru, koridor pored Neuma, pristup Luci Ploče, granični prijelazi s inspekcijskim nadzorom (BIP-ovi)…

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*