Tužiteljica: Dokazi nedvojbeno pokazuju da je Šešelj progonio Hrvate iz Vojvodine

Dokazi izvedeni tijekom suđenja nedvojbeno pokazuju da je vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj sudjelovao i poticao na progon Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci, kazala je u završnim riječima na haaškom suđenju Šešelju tužiteljica Lisa Biersay.

“Dokazi van razumne sumnje pokazuju da je optuženi počinio progon govorom mržnje”, poručila je Biersay podsjećajući da je Šešelj na mitingu Srpske radikalne stranke 6. svibnja 1992. u većinski hrvatskom mjestu Hrtkovci pozvao na progon Hrvata porukama da će im se, ako sami ne odu, organizirati prijevoz autobusima do hrvatsko-srpske granice pa dalje neka idu pješice u “svoju lijepu”.

Šešelj je u govoru nazvao Hrvate iz Hrtkovaca ustašama, njihove roditelje nelojalnima i poručio da za njih nema mjesta u Hrtkovcima, kazala je tužiteljica ističući da se radilo o zločinu širenja nacionale mržnje s ciljem izazivanja straha kod hrvatskog stanovništva i raspirivanja tenzija.

Ona je kazala kako su Šešelj i njegovi suradnici na mitingu namjerno stvorili atmosferu straha u Hrtkovicima s nacionalističkom glazbom i naoružanim ljudima koji su u mjesto stigli u crnim četničkim uniformama te dovođenjem mase srpskih izbjeglica iz Hrvatske koji su poticani da Hrvatima daju adrese napuštenih srpskih kuća u Hrvatskoj.

Na tom mitingu pročitana su imena “nelojalnih Hrvata” u Hrtkovcima, a mase su na Šešeljev govor aplaudirale i uzvikivala: “ustaše, napolje” i “ovo je Srbija”. Nakon toga govora Hrvati su masovno napustili mjesto, a Hrtkovci su preimenovani u Srbislavce. “Optuženi je namjeravao i uspio u sijanju straha među Hrvatima”, kazala je Biersay.

Šešeljeve tvrdnje iz završnog podneska da je samo osam Hrvata prisilno premješteno iz Hrtkovaca tužiteljica je nazvala uvredljivima.

Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.

Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata počinjene u razdoblju od 1991. do 1993.

Na suđenju su svjedočili prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci koji su se nakon njegova govora u Skupštini u Beogradu u travnju 1992., kada se zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine, te njegova mitinga u Hrtkovcima u svibnju ’92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići, počeli iseljavati u strahu i uz prijetnje. Iz Hrtkovaca je odselilo oko 700 od 1000 Hrvata.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*