U Mimari izložba o trapističkom samostanu Marije Zvijezde

mimaramuzej1U povodu 140. obljetnice osnutka trapističkog samostana Marije Zvijezde kod Banje Luke, večeras je u Muzeju Mimara otvorena kronološko-tematska izložba o tradiciji i opstojnosti tog samostana koji je dugi niz godina bio središte kulturnog razvoja, ali i egzistencijalnih uvjeta za tisuće ljudi banjolučkog kraja.
Izložbu je otvorio ministar kulture RH Božo Biškupić, istaknuvši da je riječ o događaju koji daje »doprinos izgradnji mostova među kulturama i vjerama te uspostavi istinskog ekumenskog dijaloga«, »S obzirom na razdoblje nastanka, vrijednost kulturnog nasljeđa, osebujnost i prožimanje s kulturnim krugovima u Europi, ova je izložba novi i značajan doprinos vrednovanju kulturnog naslijeđa, kako Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tako i najšireg europskog kulturnog kruga«, rekao je ministar. Izloženo je 50 odabranih predmeta, prvenstveno crkvena oprema i djela primijenjene umjetnosti, stare fotografije i dokumenti, među kojima su i upute za proizvodnju sira, te panoi koji prikazuju svu slojevitost djelovanja opatije, osobito njezin socijalno-edukativni i gospodarski aspekt, istaknula je autorica izložbe, kustosica Lada Ratković-Bukovčan.
Podsjetila je i na utemeljenje opatije 21. lipnja 1869., kada su šestorica trapističkih redovnika došla u Banju Luku na poziv subrata o. Franza Pfannera, koji je u Delibašinu Selu, u blizini Banje Luke, na desnoj obali Vrbasa kupio prilično veliki dio neobrađene zemlje i šume.
Izlošci daju pregled svakodnevice tih redovnika koji su prije 140 godina u banjolučki kraj donijeli zapadnoeuropski napredak, izgradivši na tom području gospodarske zgrade, ambulantu-bolnicu, samostansko sirotište, ciglanu, žitnicu-silos, siranu, pilanu, sušionicu šljiva i ostaloga voća te pivovaru, tvornicu cigle i crijepa, tiskaru s knjižnicom, obiteljske kuće za radnike…, rekla je autorica postava.
Banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je potpomogao postavljanje ove izložbe u Zagrebu, izrazio je zadovoljstvo što se njome otvara novi pogled na opstojnost Hrvata u tom dijelu BiH, pozvavši sve banjolučke i entitetske čelnike da Hrvate katolike prihvate kao svoje sugrađane.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*