U posljednji tren izbjegnuta nova financijska kriza i bankot SAD

Stranački lideri i američki predsjednik postigli su u nedjelju kasno navečer sporazum koji će omogućiti državi da se dodatno zaduži, čime je, čini se, u posljednji tren izbjegnuta nova financijska kriza, s obzirom na to da će Washington ipak moći ispuniti svoje financijske obveze.

Sporazum uključuje rezanje državne potrošnje za najmanje 2,4 bilijuna dolara u sljedećih deset godina, na čemu su ponajprije insistirali republikanci, ali ne i nove poreze, što je pak bila želja većine demokratskih zastupnika. Iako se čini da je Washington ovaj put doista u posljednji trenutak izbjegao katastrofu (samo dva dana prije isteka roka), treba biti oprezan i još malo se strpjeti prije nego Kongres potvrdi sporazum.

U ponedjeljak bi prvo Senat trebao glasati o sporazumu, a zatim i Predstavnički dom američkog Kongresa. I dok će Senat, u kojem većinu ima Demokratska stranka, najvjerojatnije podržati plan koji su dogovorili stranački lideri, još nije 100 posto sigurno da će isto učiniti i Predstavnički dom. Naime, pitanje je hoće li fiskalni ekstremisti iz tzv. Pokreta čajanka stati uz stranačko vodstvo, a nezadovoljni su i neki s krajnje ljevice koji smatraju da ih je predsjednik Obama izdao. Dakle, kriza će biti sigurno izbjegnuta tek kad oba doma potvrde zakon.

Unatoč tome, tržište je već pozitivno reagiralo na vijesti iz Washingtona. Azijske burze skočile su u ponedjeljak ujutro, a za očekivati je da će slično reagirati europske i američke. Kako javljaju američki mediji, sporazum koji je postignut zapravo je dvoetapni.

U prvoj etapi, granica zaduživanja podigla bi se za 900 milijardi dolara, s tim da bi se ministarstvo financija moglo odmah zadužiti za 400 milijardi dolara. Za ostalih 500 milijardi zadužilo bi se ujesen ako dvije trećine zastupnika jednog ili drugog predstavničkog tijela (Predstavničkog doma ili Senata) ne odluči suprotno. U drugoj fazi država bi se mogla zadužiti za dodatnih 1200 milijardi dolara. Prije toga novo osnovano kongresno tijelo trebalo bi odlučiti o dodatnim rezovima državne potrošnje, o čemu će ovisiti i podizanje limita.

Teško je reći je li itko profitirao od cijelog ovog cirkusa i igre živcima koju je priredila politička elita u Washingtonu. Podizanje limita je inače čista rutina. U posljednjih sedamdesetak godina to je učinjeno bez velike halabuke oko 140 puta.

Ove godine bilo je drukčije zbog fiskalnih konzervativaca, možemo reći ekstremista, koji su osvojili dovoljno zastupničkih mjesta da stvaraju probleme kako predsjedniku, tako i vlastitoj Republikanskoj stranci. Odbijanjem kompromisa nanijeli su veliku štetu SAD-u, jer je država izgubila ugled u svijetu, a na tržištu će se od sada vjerojatno opreznije kupovati državne obveznice. Sigurno je izgubio i predsjednik, što potvrđuju posljednje ankete.

Obamina popularnost na najnižoj je dosad razini, pala je s 45 na 40 posto. Iako nije profitirala ni Republikanska stranka koja je ispala talac vlastitih manjina u stranci, sigurno je na kraju postigla više nego Demokratska stranka i predsjednik Barack Obama.

Naime, ekstremno rezanje potrošnje, a iznos od 2,4 bilijuna dolara svakako je ekstreman, idu u prilog republikancima i sigurno će utjecati na državnu politiku. Neki ekonomski analitičari tvrde da je rezanje potrošnje u ovom trenu pogubno za američko gospodarstvo. Paul Krugman, relativno svjež dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i kolumnist The New York Timesa, tvrdi da bi država trebala poticati gospodarstvo, a ne smanjivati potrošnju.
Ovakvi planovi, tvrdi, samo će podići stopu nezaposlenosti koja je već sada iznad devet posto, što znači i manje prihode u državnoj blagajni te indirektno povećavanje deficita. No, republikanci, a posebno oni iz tzv. Pokreta čajanka, iziritirani su golemim državnim dugom koji sada iznosi 14,3 bilijuna dolara. Nezadovoljni su i predsjednikom Obamom, koji je u posljednje dvije godine dodatno zadužio zemlju, a planovi gospodarskog spasa, zbog kojih je i bilo potrebno dodatno zaduživanje, nisu dali tako dobre rezultate.

Demokrati, pak, nisu uspjeli isposlovati povećanje poreza. Samo ukidanje »Bushevih poreznih olakšica« za najbogatije, koje su krajem prošle godine bile produljene jer je također prijetila blokada rada vlade, riješilo bi barem djelomično veliki državni deficit i zaduženost. Ono što ide Obami u prilog jest činjenica da se barem u prvoj etapi rezanja potrošnje neće dirati socijalna davanja te da će limit zaduživanja biti podignut dovoljno visoko da se izbjegnu novi pregovori i novo glasovanje u 2012. godini.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*