U povodu 120. godišnnice rođenja, Krleža će dobiti svoj atrij u Knjižnici HAZU

miroslav-krlezaHrvatska akademija znanosti i umjetnosti u jesen će obilježiti 120. obljetnicu rođenja Miroslava Krleže otvaranjem Atrija Miroslava Krleže u zgradi Knjižnice HAZU na Strossmayerovom trgu u Zagrebu te promocijom časopisa Akademijinog Razreda za književnost Forum čiji će sadržaj biti posvećen Krleži, kaže se u priopćenju HAZU objavljenom u nedjelju povodom 120. Krležinog rođendana.

U Atriju Miroslava Krleže nalazit će se stalni izložbeni postav posvećen Krleži s multimedijskim sadržajima (knjige, pisma, rukopisi te fotografski, zvučni i video materijali), pri čemu će poseban naglasak biti stavljen na Krležino književno djelo. Autor projekta je arhitekt Mario Beusan. Časopis Forum pokrenut je 1962. upravo na inicijativu Miroslava Krleže koji je bio jedan od najistaknutijih i najutjecajnijih članova Akademije.

HAZU u svom priopćenju podsjeća da je Krleža bio potpredsjednik Akademije od 1947. do 1957., u vrijeme dok je predsjednik bio istaknuti liječnik i humanist Andrija Štampar, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije. Od prosinca 1950. do ožujka 1951. Krleža je bio i vršitelj dužnosti glavnog tajnika Akademije. Kao potpredsjednik Akademije Krleža je presudno utjecao na njen programski i organizacijski profil te je uz ostalo pisao programske tekstove i predsjedao važnim sjednicama. U to vrijeme Akademija je razgranala svoju djelatnost i izvan Zagreba pa su osnovani Zavodi za povijesne znanosti u Zadru i Dubrovniku. Krleža je posebno zaslužan za osnivanje i ekipiranje Akademijinog Književnog odjela, od 1972. Razreda za književnost.

Akademija je redovito obilježavala Krležine životne jubileje, počevši od njegovog 60. rođendana 1953., a u auli Palače Akademije bio je izložen i Krležin lijes na dan pokopa 4. siječnja 1982. U velikoj dvorani palače HAZU danas se nalazi i Krležino poprsje, rad akademskog kipara Stipe Sikirice. Krležin spomenik u Zagrebu izradila je akademska kiparica akademkinja Marija Ujević Galetović, a neke od najpoznatijih Krležinih portreta načinio je akademski slikar akademik Josip Vaništa.

HAZU u svom priopćenju ističe da je Miroslav Krleža jedna od središnjih pojava ne samo hrvatske književnosti nego i cjelokupne hrvatske intelektualne scene 20. stoljeća.

“Opsegom svoga opusa, intenzitetom i odjekom koje je postigao svojim djelima, polemikama i enciklopedijskim projektima u hrvatskoj kulturi, ali i u kulturno-političkom kontekstu dviju bivših Jugoslavija, Krleža je sebi osigurao privilegirano mjesto nacionalnoga barda, a povremeno i umjetničkog arbitra. Od 1914., kad se pojavio na hrvatskoj književnoj pozornici, pa do današnjeg dana Krleža ponekad izaziva podjele i polarizacije, dok se njegovo djelo ocjenjuje u ekstremnim amplitudama, od adoracije do potpune negacije. To je i razumljivo jer je Krleža u našoj sredini uvijek zauzimao daleko veći prostor nego što ga obično zauzimaju pisci. Krležin veliki jubilej – 120. obljetnica rođenja – prilika je da se o njemu progovori jezikom lišenim ideoloških predznaka, ali i da se odgovori na pitanje što nama danas znači njegovo djelo i koliko ono korespondira s našim vremenom”, kaže se u priopćenju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Povezane vijesti:

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*