U Srebrenici obilježena 16. obljetnica genocida, i hrvatski predsjednik Josipović odao počast

U Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice danas je obilježena 16. obljetnica genocida kojeg su u srpnju 1995. godine počinile vojne i policijske snage Republike Srpske (RS) ubivši preko 8.000 Bošnjaka, uglavnom zarobljenih muškaraca, ali i žena i djece.

Uz prigodnu vjersku ceremoniju, koju je predvodio poglavar Islamske zajednice BiH reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić u groblje koje se nalazi u okviru Memorijala ukupani su zemni ostatci još 613 identificiranih žrtava genocida, čime se broj pokopanih na ovom mjestu popeo na 5.325. Još uvijek se traga za tijelima 3.045 nestalih iz Srebrenice.

Memorijalni centar nalazi se na mjestu gdje je u ratu bila baza nizozemskog bataljuna Unprofora, u koju su prije 16 godina sklonile tisuće Bošnjaka nakon srpskog zauzimanja tada formalno zaštićene zone Ujedinjenih naroda. Nažalost, ti ljudi su predani snagama koje je predvodio optuženi ratni zločinac Ratko Mladić i kasnije u velikom broju smaknuti. Dio egzekucija odvijao se upravo na mjestu gdje se sada obavljaju komemoracije.

Usprkos velikim vrućinama, u ponedjeljak se u Potočarima okupilo nekoliko desetina tisuća ljudi, članova obitelji stradalih, ali i drugih koji su željeli odati počast žrtvama i podijeliti bol s onima koji su izgubili svoje bližnje. Kao i ranijih godina, prije vjerskog dijela ceremonije, održana je komemoracija na kojoj su se obratili visoki predstavnik međunarodne zajednice i posebni europski predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki veleposlanik Patrick Moon, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, zamjenik premijera BiH i ministar sigurnosti Sadik Ahmetović, predsjednik Organizacijskog odbora i zamjenik načelnika Općine Srebrenica Ćamil Duraković. Od gostiju iz inozemstva u Potočare su došli hrvatski predsjednik Ivo Josipović i zamjenik turskog premijera Bulent Arinc.

– Danas možda ne bi trebalo govoriti, danas je dan za tišinu i poniznost prema tuzi koju mora osjetiti svatko na ovom mjestu, kazao je u svom obraćanju predsjednik Josipović, podsjetivši da se u Srebrenici  dogodio zločin za koji je Europa mislila da se više ne može ponoviti na njezinom tlu.

– Srebrenica je obilježila našu generaciju na najteži mogući način i zato je naša obveza da taj simbol pretvorimo u istinsko nikada više – poručio je Josipović u svom govoru, kazavši da je kao i ostali došao u Srebrenicu podijeliti tugu i poštovanje s obiteljima stradalih «da zajedno u tišini pokušamo naći snagu za budućnost i odati počast tisućama nevinih žrtvama u Srebrenici».

– Trebamo skupiti snagu da učimo svoju djecu dobru, tome da štite drugo ljude bez obzira koje oni nacije i vjere bili. Da ovaj dio Europe postane prostor mira i međusobnog poštovanja, gdje se ljudi ne mjere po imenu već po njihovoj ljudskosti i vrlinama, zaključio je hrvatski predsjednik.

I američki veleposlanik Moon kazao je da je došao podijeliti tugu i prisjetiti se žrtava skupa s obiteljima žrtava genocida.

– Žalimo za žrtvama koje danas ispraćamo, kao i s žrtvama koje još uvijek nisu pronađene. Donekle nas je utješila činjenica da će se Ratko Mladić suočiti s optužbama zbog svog sudjelovanja u genocidu. Mladićevo uhićenje nas podsjeća nas na počinjene zločine i sjećamo se toga što je svijet propustio uraditi prije 16 godina. Oni koji negiraju genocid ili ga minimiziraju značajno uvećavaju patnju, jer negiranjem onoga što se ovdje dogodilo oni zapravo negiraju vlastito suosjećanje i humanost i ometaju put ka ostvarenju pravde i pomirenja. Pravda počinje s potpunim pregledom zločina, identifikacijom žrtava i procesuiranjem svih koji su počinili genocid. Pomirenje počinje osiguranjem budućnosti novim naraštajima. Pravda, oprost i pomirenje nikad nisu jednostavni, no na kraju su oni ključni za izgradnju čvrste osnove za budućnost ispunjenu nadom i novim mogućnostima. U ime svih Amerikanaca suosjećam s Srebrenicom i ponavljam naše opredijeljene da pomognemo Srebrenici i BiH da pronađu put naprijed, kazao je Moon.

I ostali govornici istaknuli su važnost ispunjenja pravde, pronalaženja i kažnjavanja zločinaca, identificiranja i dostojanstvenog ukopa žrtava, kao i suočavanja s onim što se u Srebrenici zaista dogodilo umjesto pokušavanja negiranja genocida.

Ministar Ahmetović tako je kazao da je nužno suočavanje s prošlosti jer u Srebrenici u ime srpskog naroda počinjen zločin genocida nad Bošnjacima. «Srpski narod mora naći snage da se suoči s tom činjenicom i da je osudi», kazao je Ahmetović, podsjetivši da je veliki broj identificiranih žrtava koje su ukopane u memorijalnom centru zapravo pronađen u tzv. sekundarnim masovnim grobnica, često udaljenim od mjesta gdje su ljudi ubijeni, što potvrđuje pokušaje da se prikrije zločin, a neki od tih pokušaja traju i danas.
Upravo je na ovo upozorio i predsjednik organizacijskog odbora Ćamil Duraković, osudivši događaje kakvih još ima, poput veličanja ratnih zločinaca odgovornih za genocid u Srebrenici. Uostalom, i na sam Danb sjećanja u Banjoj Luci su osvanuli plakati s natpisom «Srećan 11 jul, Dan oslobođenja Srbskog grada Srebrenice», a u Doboju, također u Republici Srpskoj, su ljudi pozivani na miting podrške Ratku Mladiću.

– Još uvijek tražimo kosti svojih bližnjih, prikrivanje činjenica traje u kontinuitetu, s namjerom da genocid postane realnost, a njegovi rezultati legalnost. Stoga poricanju genocida treba stati u kraj, jer je to poziv na novo nasilje i podrivanje mira, kazao je Duraković.

Visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko naglasio je da prilikom suočavanja s genocidom počinjenim u Srebrenici treba imati na umu da «kada se zlo nanese jednoj osobi, naneseno je svima nama».

– Ubojice su iskalili svoju mržnju nad žrtvama kojima danas iskazujemo počast. No, dobro nije pasivno kada se suočava s zlom. Društvo može aktivno i odlučno unaprijediti alternativu zlo – a to je život izgrađen na pravdi. Ništa se ne može izgraditi i zaštiti na genocidu. Mržnja u konačnici pobjeđuje samu sebe. Zlo koje je pokazalo svoje lice u Srebrenici dotaknulo je sve u ovoj zemlji, posebno žrtve i njihove obitelji. Možda još ima onih koji insistiraju da ubojice nisu ubojice, ali ova izopačenost će nestati pred istinom, koja će prevladati i među onima koji se tvrdoglavo kriju od nje, kazao je Inzko, koji je podsjetio i da uhićenje Mladića koji je dirigirao ubojstvima u Srebrenici pokazuje da je pravda spora, ali ipak dostižna, i da suđenje može uspostaviti moralnu ravnotežu koja je zločinom poremećena.

«Kao predstavnik međunarodne zajednice i obitelji europskih zemalja poručujem da suosjećamo s žrtvama i da smo uz vas i ponovno se obvezujemo da ćemo surađivati sa svim ljudima dobre ovdje, s onima koji ne žele mržnju već živjeti u miru i pravdi», zaključio je austrijski diplomat.

Bakir Izetbegović, bošnjački član predsjedništva BiH i sin prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, nazvao je užase koji su se dogodili u Srebrenici nečim što nije pojmljivo umu normalnog čovjeka, niti ih je moguće riječima opisati.

– Srebrenica je najdublja rana našeg naroda ostale rane će možda i zarasti.. Prije 16 godina smo željeli ali nismo mogli pomoći – jedina krivnja žrtava je bila to što su bili muslimani, što su branili svoju zemlju, kuću gdje su rođeni. Genocid nije bio stvar afekta niti se dogodio krivicom nekoliko zapovjednika. Kompletna vojno-policijska struktura na čelu s Mladićom je mjesecima prikrivala tragove zločina, kazao je Izetbegović, dodavši da je genocid u Srebrenici tamna mrlja na obrazu međunarodne zajednice koja nikad neće izblijedjeti.

– Počinjeno je namjerno, uporno cinično zlo kojim su ukaljali dostojanstvo ljudskog roda. Pravda je spora i djelomična. Stotine neposrednih izvršitelja genocida su još na slobodi, veliki dio srpskog naroda ne suočava se s istinom, a Mladić se slavi kao heroj i kao zaslužan za stvaranje nekakve srpske države s ove Drine. Spominje se referendum koji bi trebao odvojiti Srebrenicu od njezinog teritorija, a međunarodna zajednica kao i prije 16 godina pokazuje neodlučnost i sklonost ka putu «linije manjeg otpora» i izjednačavanju strana.

– Povratnici Srebrenicu i u ostatak RS se osjećaju građanima drugog reda. Pitamo se kako graditi državu i budućnost s dvije olovne kugle na nogama o onima koji nam stavljaju sol na rane, kazao je Iztbegović, citirajući kao odgovor Kur`ansku mudrost koja govori o radosti koju će dočekati strpljivi, kao i misao svog oca Alije Izetbegovića u povodu potpisivanja Daytonskog sporazuma, koji je rekao da daytonski mir nije pravedan, ali da je pravedniji od nastvka rata, jer se u tadašnjim okolnostima i prilika u svijetu bolji mir nije mogao postići.

– Pozivam bosanske patriote na strpljivost, slogu i povjerenje. Nema potrebe za željom za osvetom. Osveta je pobjeda nad ratnim ciljevima onih koji su počinili genocid, dakle očuvanje cjelovitosti zemlje i izgradnja prosperitetne BiH, zaključio je Izetbegović, posebno istaknuvši da u području «konačno imamo lidere koji su se spremni suočiti s prošlosti i graditi bolju budućnost», kakvi su hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Srbije Boris Tadić.

Najmlađa žrtva imala 11, najstarija 82 godine

Najmlađa žrtva koja je u ponedjeljak ukopana na groblju unutar Memorijalnog centra u Potočarima je Nesib Muhić, rođen 1984. godine i koji je u vrijeme kada je ubijen imao svega 11 godina. Najstarija žrtva je Redžo Purdić, rođen 1913. godine, a ovaj 82-godišnjak usprkos poodmakloj životnoj dobi postao je jedan od preko 8.000 ubijen Bošnjaka u Srebrenici.
Na groblju u Potočarima pokopani su i zemni ostatci djevojke Nezire Ibišević, koja nije htjela ostaviti oca i braću nakon što su srpske snage ušle u Srebrenicu. U srpnju 1995. godine nije imala niti 20 navršenih godina života, a njezini zemni ostatci identificirani su tek nakon desetljeća i pol traganja. Potresne su brojne ljudske sudbine i gotovo sve priče o stradanjima u Srebrenici izazivaju golemu tugu. Srebrenica je mjesto gdje je ubijeno tek rođeno dijete, staro svega tri mjeseca. Srpanjski dani uvijek su vrijeme kada se ove potresne priče iznova pričaju.
Tako je Melisa Arapović ove godine prvi put sudjelovala na «Maršu mira», na kojem se već tradicionalno okupljaju tisuće sudionika koji prelaze put kojim su 1995.  išli Srebreničani pokušavajući se izvući iz srpskog obruča i izbjeći sigurnu smrt. Ona je u Srebrenici je izgubila oca, brata i strica
– Jedina mi je utjeha što sam zajedno s majkom Azeminom pronašla njihove kosti i sahranila u Potočarima, kazala je. Sabaheta Fejzić u Srebrenici je izgubila sina jedinca, tada 17-godišnjaka. Njegovi su zemni ostatci identificirani i ukopan je na dostojanstven način. No, tijelo muža još nije pronađeno, nalazi se među 3.045 Srebreničana za kojima se još traga.
Fejzić, kako godine prolaze, gubi nadu da će njezin suprug ikada biti pronađen. Bolna je priča i Ramize Gurdić koja je izgubila tri muška člana obitelji, supruga Junuza, i sinove Mustafu i Mehrudina. Jednog sina i muža je pokopala u potočarskom memorijalu. Samo pola tijela pronađeno je od od njezinog drugog sina, no, kao i još neki članovi obitelji, pristala je da se ukopa i nekompletno tijelo.
Naza Begić iz sela Sikirić kod Bratunca ukopala je u Potočarima trojicu sestrića, a ukupno je u genocidu izgubila 27 članova obitelji. Ajka Husić, osim sinova i muža, ostala je bez 70 članova bliže i dalje obitelji… Kada Hotić je izgubila sina, dva brata i muža, i nije vjerovala da je poslije toga nešto može obradovati, do vijesti od 26. svibnja ove godine o uhićenju Ratkla Mladića.
– Kada sam čula da je krvolok Mladić uhićen, nisam mogla sebi doći. Stajala sam taj dan u Potočarima u njegovoj blizini, kada je došao i vojnicima dao zeleno svjetlo da sve poubijaju. Nikad neću zaboraviti kako im govori: “Braćo Srbi, iskoristite ovu priliku koju smo toliko čekali”. Nadam se da će taj krvolok i zločinac odgovarati za sve što nam je činio, i da će sud biti brži i ne dozvoliti da prođe nekažnjen, ispričala je Kada novinarima.
Ipak, neke priče o Srebreničanima o kojima se ovih dana govori, bude nadu u budućnost. Tako je Muniri Selimović, kojoj je u Srebrenici poginuo muž i brojna rodbina pomogao jedan pravoslavac. Od njezine kuće su ostali samo zidovi, no kada je izgubila nadu da će ponovo živjeti u vlastitoj kući, Branko Bolta, iz sarajevskog naselja Vogošća pokušao joj je nadomjestiti barem dio izgubljenog. Poklonio joj je svoju zemlju i pomogao da sagradi kuću.

Komemoracija bez najviših dužnosnika RS

Kao i ranijih godina, najviši dužnosnici Republike Srpske (RS) uglavnom su ignorirali komemoraciju u Srebrenici, a u ovom entitetu, za razliku od Federacije BiH i Distrikta brčko, nije proglašen Dan žalosti. Komemoraciji u Potočarima prisustvovali su izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević i potpredsjednik RS Enes Suljkanović. Dragičević je rekao da je ljudski i moralni čin odati počast svim žrtvama i da će on to danas učiniti u Potočarima u ime predsjednika i institucija RS.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*