Udarac hrvatskoj konstitutivnosti

U Federaciji BiH uspostavljena je vlast čija je glavna značajka da su u njoj – prema izbornome rezultatu – vodeće stranke jednoga konstitutivnog naroda, a u oporbi su vodeće stranke drugoga konstitutivnog naroda

Piše: Ivan Šabić | Vjesnik.hr

Pet i pol mjeseci nakon što su u Bosni i Hercegovini održani opći izbori, u Federaciji BiH uspostavljena je vlast čija je glavna značajka da su u njoj – prema izbornome rezultatu – vodeće stranke jednoga konstitutivnog naroda, a u oporbi su vodeće stranke drugoga konstitutivnog naroda.

Prema ekspresnoj proceduri, u jednom jedinom danu konstituiran je Dom naroda Parlamenta Federacije, izabran predsjednik i dva potpredsjednika Federacije te imenovana federalna vlada u kojoj sudjeluju SDP BiH, SDA, HSP BiH i Narodna stranka »Radom za boljitak«. Iz SDP-a, koji je s 28 od ukupno 98 mjesta u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH najjača stranka iz novoformirane koalicije, poručeno je kako se nadaju da će HDZ BiH i HDZ 1990 u idućem razdoblju biti konstruktivna oporba.

Dan ranije definitivno su propali pregovori, vođeni u zgradi i uz asistenciju Ureda viskog predstavnika te, u samoj završnici, i uz pomoć veleposlanika zemalja članica Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC), tijela koje nadzire provedbu Daytonskog sporazuma.

Budući da su pregovaračke strane, SDP BiH i SDA te HDZ BiH i HDZ 1990, ostale pri početnim stajalištima – SDP i SDA smatraju da hrvatsku kvotu u federalnoj vladi i Vijeću ministara BiH trebaju raspodijeliti dva HDZ-a i SDP, a dva HDZ-a da hrvatsku kvotu trebaju popuniti stranke koje su na izborima osvojile većinu hrvatskih glasova – sljedećeg dana SDP i SDA krenule su u formiranje vlasti. Veleposlanici zemalja PIC-a objavili su priopćenje u kome izražavaju žaljenje što stranke nisu mogle postići kompromis, a u federalnim kantonima s hrvatskom većinom te u Žepču održani su prosvjedi u povodu kojih je jedan kolumnist napisao da je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH, za Hrvate u BiH odigrao ulogu – Facebooka.

Nakon što je bošnjačkim glasovima izabran hrvatski član Predsjedništva BiH, a srpskim popunjeno mjesto hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske, uspostava federalne vlasti bez sudjelovanja stranaka koje su dobile veliku većinu hrvatskih glasova novi je snažan udarac koji ozbiljno dovodi u pitanje konstitutivnost hrvatskog naroda. Ustavi BiH i FBiH te izborni zakon nisu jasno i nedvosmisleno definirali pravila prema kojima se bira i konstituira vlast, a načela se u BiH primjenjuju i tumače kako komu odgovara, s time da Hrvati kao najmalobrojniji narod redovito gube.

Zlatko Lagumdžija, koristeći se bošnjačkom brojčanom nadmoći i famoznim ustavnim amandmanima što ih je nametnuo Wolfgang Petritsch, kojima je znatno olakšano nadglasavanje Hrvata u institucijama BiH – prije svega u Domu naroda FBiH – dva je HDZ-a stavio pred izbor: ili ćemo dijeliti hrvatsku kvotu ili će dva HDZ-a u oporbu. A istodobno za bošnjačku kvotu vrijede druga pravila – SDP, kao relativni pobjednik izbora, nije ju podijelio sa svim strankama koje u Parlamentu imaju zastupnike bošnjačke narodnosti, nego s koalicijskim partnerom s kojim ima natpolovičnu većinu bošnjačkih mjesta u Parlamentu.

Ovim, međutim, nije završena priča o konstituiranju vlasti u BiH, pa čak ni priča o konstituiranju vlasti u Federaciji BiH.

Što se tiče federalne razine vlasti, sporna bi mogla biti konstituirajuća sjednica Doma naroda, a onda i sve odluke koje su u njemu donesene, uključujući izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije te imenovanje federalne vlade, i to iz dvaju razloga: konstituirajuća je sjednica održana u nepotpunom sastavu, tj. prije nego što su izabrani svi izaslanici u Domu naroda te izaslanicima koji su nazočili konstituirajućoj sjednici izborno povjerenstvo nije verificiralo mandate. Izaslanici u Domu naroda ne biraju se izravno na izborima nego ih biraju kantonalne skupštine, no, zbog nesporazuma s formiranjem federalne vlade, taj postupak nije proveden u tri kantona s hrvatskom većinom.

Stajalište je Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kako ga je u srijedu javnosti prenijela glasnogovornica Maksida Pirić, da rezultati tih posrednih izbora ne mogu biti potvrđeni dok se izbori ne provedu u svih 10 kantonalnih skupština, a prema mišljenju stručnjaka za ustavno pravo – jedan od onih koji to mišljenje zastupaju i bivši je predsjednik Ustavnog suda FBiH Mirko Bošković – Ustav FBiH i Izborni zakon BiH propisuju da Dom naroda Parlamenta FBiH ne može biti konstituiran dok ne budu izabrani izaslanici u svih deset kantona.

Premda su odmah nakon izbora neki kontakti ostvareni, razgovori o uspostavi vlasti na razini BiH zapravo još nisu ni počeli. Jasno je da bi u vladajućoj većini s bošnjačke strane trebali biti SDP i SDA, sa srpske, tj. iz Republike Srpske, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpska demokratska stranka, pa je, dakle, i na toj razini vlasti jedina nepoznanica tko će i kako popuniti hrvatsku kvotu.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*