Uhićen i posljednji haški bjegunac Goran Hadžić

Uhićen je i posljednji haški bjegunac Goran Hadžić. Povodom toga, u 11 sati u Predsjedništvu Srbije održana je izvanredna konferencija za novinare predsjednika Srbije Borisa Tadića, na kojoj je Hadžićevo uhićenje i službeno potvrđeno.

Srbijanski predsjednik Tadić kazao je da su Hadžića uhitili pripadnici Sigurnosno-obavještajne agencije (BIA) Srbije jutros blizu sela Krušedola na Fruškoj gori u 8.23. Odbacio je navode da su vlasti dugo znale gdje se Hadžić krije.

Tadić je ustvrdio da je Srbija uhićenjem posljednjeg haškog bjegunca ispunila međunarodne obveze suradnje s Haškim sudom, ali i svoje moralne obveze.

Podsjetio je da su u tri godine rada Savjeta za nacionalnu sigurnost i Akcijskog tima uhićeni Karadžić, Mladić i Hadžić. Istaknuo je da je time zatvorena mračna stranica povijesti Srbije.

Goran Hadžić (53), bivši je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj. Za njim je 2004. Haaški sud podigao optužnicu u 14 točaka kojima ga se tereti za zločine počinjene od sredine 1991. do kraja 1993. protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja, za progon Hrvata i drugih nesrba, istrebljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine.

Udruženi zločinački pothvat

Prema optužnici, zločini su počinjeni u okviru “udruženog zločinačkog pothvata” čiji je cilj bilo nasilno i trajno uklanjanje većinskog hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske radi njezina uključenja u novu državu pod srpskom dominacijom. Navodi se i da je zločinačku namjeru dijelio s ostalim sudionicima, među kojima su Slobodan Milošević, Milan Martić, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Vojislav Šešelj, Željko Ražnatović Arkan i drugi, a za počinjene se zločine tereti po osobnoj odgovornosti te se precizira da je “planirao, poticao, naredio, osobno počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu i izvršenje tih zločina”.

Hadžića se tako tereti i za istrebljenje i ubojstvo “stotina” ljudi, a nabraja se 408 žrtava, uključujući 264 iz vukovarske bolnice, te žrtve likvidacija u Dalju, Lovasu, Erdutu i Klisi. Među ostalim, Hadžića se tereti i za deportaciju 20.000 ljudi iz Vukovara, koji su nakon pada ovog grada odvedeni u zarobljeništvo u Srbiju.

Županijski sud u Vukovaru Hadžića traži zbog genocida, na temelju čega je hrvatski MUP za njim raspisao i tjeralicu.

Tko je Goran Hadžić?

Hadžić, rođen u Vinkovcima 7. rujna 1958., od mladosti je bio član Saveza komunista, a prije 1990. bio je i vođa mjesne zajednice Pačetin. U proljeće 1990. kao predstavnik komunista izabran je za zastupnika u skupštini općine Vukovar. Nakon toga pristupa Srpskoj demokratskoj stranci (SDS). Iste godine, točnije 10. lipnja 1990., postaje predsjednik SDS-a za Vukovar. U ožujku iduće godine postaje šef općinskog odbora i glavnog odbora SDS-a za Vukovar, te izvršnog odbora za Knin. Bio je i potpredsjednik regionalnog odbora za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem u Pakracu.

Do 25. lipnja vođa je Srpskog nacionalnog vijeća (SNV). Tada se SNV proglašava “vladom srpske autonomne oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema”, a tri mjeseca kasnije, 25. rujna, Hadžić se proglašava predsjednikom samozvane vlade. Od 26. veljače 1992. do prosinca 1993. predsjednik je takozvane “republike srpske krajine”, kada su i počinjeni zločini.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*