Umro Otto von Habsburg, posljednji hrvatski prijestolonasljednik

Nadvojvoda Otto von Habsburg, sin posljednjeg austro-ugarskog cara i hrvatskog kralja Karla I., umro je u ponedjeljak u 99. godini života u svom domu u Pöckingu u Bavarskoj. Otto von Habsburg rođen je 20. studenoga 1912. u Reichenau an der Rax u Donjoj Austriji, a krsni kum bio mu je tadašnji car i kralj Franjo Josip.

Kad ga je poslije smrti u studenome 1916. na prijestolju naslijedio njegov pranećak nadvojvoda Karlo, Otto postaje prijestolonasljednik. U to je vrijeme uz ostalo učio i hrvatski, koji je, kako je sam rekao, u mladosti dobro govorio. Poslije raspada Austro-Ugarske krajem 1918. obitelj Habsburg prisiljena je otići u izbjeglištvo na Madeiru, gdje je Karlo 1922. umro (2003. proglašen je blaženim). Desetogodišnji Otto tada postaje glava obitelji Habsburg i pretendent na prijestolje.

Studirao je društvene i političke znanosti u Leuvenu u Belgiji, gdje je doktorirao 1935., a kad je nacistička Njemačka 1938. pripojila Austriju, Otto je ustao u obranu slobode svoje domovine, zbog čega ga je Hitler dao osuditi na smrt. Godine Drugog svjetskog rata Otto je proveo u Washingtonu, a nakon rata živio je u Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj. Prava na nasljedstvo austrijskog prijestolja odrekao se 1961., pa je 1966. prvi put nakon 1918. posjetio Austriju.

Još od mladih dana Oto von Habsburg zagovarao je ujedinjenje Europe. Od 1957. bio je potpredsjednik, a zatim od 1973. do 2004. predsjednik Međunarodne paneuropske unije. Od 1979. do 1999. bio je član Europskog parlamenta gdje je zastupao bavarski CSU.

Hrvatska će Otta von Habsburga najviše pamtiti po potpori koju joj je davao u vrijeme osamostaljenja i Domovinskog rata. Za svog prvog posjeta Zagrebu 1990. kazao je da su Hrvati stoljećima bili vjerni obitelji Habsburg i da u novim političkim okolnostima osjeća moralnu dužnost da im pripomogne u vraćanju europskog identiteta. U potpori Hrvatskoj slijedili su ga i ostali članovi obitelji Habsburg, posebno najstariji sin Karl, koji je svoju najstariju kćer nazvao Jelena, a sina Ferdinand Zvonimir. Zanimljivo je da je Otto izrazio žaljenje zbog ubojstva Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. , pa je za posjeta Zagrebu posjećivao njihov grob u zagrebačkoj katedrali, a u Čakovcu je 2003. zasadio Drvo oprosta i pomirenja. Također, 2007. nazočio je otkrivanju spomenika Stjepana Radića u Zagrebu. Uz austrijsko, njemačko i mađarsko, Otto von Habsburg imao je i hrvatsko državljanstvo, a devedesetih godina pisao je kolumne u tjedniku Globus, pod svojim hrvatskim imenom Oton Habsburški.

U predgovoru svoje knjige Paneuropska ideja: vizija postaje zbiljom, objavljene 2000. u Zagrebu, napisao je: »Hrvatska, koja je velikim žrtvama branila svoja demokratska postignuća i pravnu državu, već od samoga početka nije ostavljala bilo kakve dvojbe oko svoje europske orijentacije. To je prirodno, jer Hrvatska po svojoj cijeloj povijesti i tradiciji, nije zemlja Balkana već država Srednje Europe. Europa ne može biti cjelovita bez te vrijedne zemlje, pune tradicije, koja na osebujan i jedinstven način ujedinjuje sredozemnu i srednjoeuropsku kulturu«.

Oko Otta von Habsburga okupljali su se novinari i mladi političari koji su nastavljali njegov posao. Tako je za Habsburga za vrijeme njegova mandata u Europskom parlamentu radio kao asistent a kasnije i kao osobni poverenik za Hrvatsku Bernd Posselt, današnji zastupnik u Europskom parlamentu koji je obilazio Hrvatsku od ranih devedesetih 20. stoljeća i izravno izvještavao o stanju u Hrvatskoj. Preko zastupnika Posselta Otto von Habsburg je bio uvijek dobro informiran o zbivanjima u Hrvatskoj, a Posselt je u neku ruku nastavio angažman Habsburga sa svojim angažmanom oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Otto von Habsburg danas bi bio ponosan na Hrvatsku koja će za dvije godine, još za njegove stote obljetnice rođenja postati 28. članica Europske unije.

Habsburg: Zalaganje za Mađarsku i Hrvatsku

Otto von Habsburg je uvijek govorio da je Hrvatska njegova domovina i da je rođen kao Hrvat. U starijim godinama rjeđe je dolazio u Hrvatsku. Tako je prije devet godina uoči svojeg 90. rođendana izjavio slijedeće : »Prije sam češće dolazio u Hrvatsku, povezanost s njom je ostala, iako već dugo nisam bio ovdje. Došao sam razgovarati s hrvatskim dužnosnicima koji se intenzivno zalažu da Hrvatska uđe u Europsku uniju. Smatram da Hrvatskoj nikako nije mjesto na Balkanu, pa niti na zapadnom Balkanu, o kojem se u posljednje vrijeme mnogo govori. Bio sam u Strasbourgu na predstavljanju deset nacija koje su kandidati za ulazak u Europsku uniju u sljedećem krugu. Bugari su bili tamo, Rumunji su također bili pozvani, ali nije bilo nikoga iz Hrvatske. Bio sam tužan kad sam vidio da su se tek dvojica starih prijatelja Hrvatske založili za njene interese, ali Europa kao da nije imala sluha za ono što su govorili i što su stvarne potrebe i vrijednosti Hrvatske«, rekao je von Habsburg početkom prošloga desetljeća kada je Hrvatska kretala na svoj dugi put prema Europskoj uniji.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*