Umro Vaclav Havel, bivši češki predsjednik

Václav Havel, političar i književnik, prvi predsjednik Češke i posljednji predsjednik Čehoslovačke, umro je u nedjelju u 76. godini života nakon duge i teške bolesti. Prema riječima njegove glasnogovornice Sabine Tančevove, Havel je umro u snu, u svojoj vikendici u Hrádečku, a uz njega je u tom trenutku bila supruga Dagmar.

Havel je dugo godina imao problema s dišnim putevima, budući da mu je 1996. zbog raka pluća bilo odstranjeno jedno plućno krilo. Kad je u listopadu slavio svoj 75. rođendan, bio je vidno iscrpljen, što se smatralo posljedicom napornog rada na filmu Odlazak, kojeg je režirao prema svojoj drami. Stoga je vrijeme uglavnom provodio u svojoj vikendici. Posljednji put Havel je viđen u javnosti 10. prosinca kad se sastao sa svojim dugogodišnjim prijateljem Dalaj Lamom i primio nagradu slovačke Zaklade Jána Langoša.

Češki premijer Petr Nečas na vijest o Havelovoj smrti kazao je da bivši predsjednik zaslužuje najviše državne počasti.

»Predsjednik Havel bio je simbol onoga što se dogodilo 1989. Učinio je mnogo za miran prijelaz prema demokraciji, za izgradnju osnovnih demokratskih struktura, za učlanjenje naše zemlje u EU i NATO. Bio je lice naše republike prema van i pripada među najistaknutije osobe naše politike prošloga i početka ovoga stoljeća. Moje poštovanje prema njemu uvijek je bilo veće od onoga s čime se s njim nisam slagao«, kazao je Nečas.

Václav Havel rodio se 5. listopada 1936. u Pragu u uglednoj obitelji. Nakon uspostave komunističke diktature u Čehoslovačkoj 1948., Havelu je kao »buržoaskom« djetetu bilo zabranjeno upisati željenu srednju školu i fakultet, pa je izučio za kemijskog laboranta i kasnije pohađao večernje škole. Još u mladosti istaknuo se kao dramatičar, a igrao je istaknutu ulogu i tijekom Praškog proljeća 1968., nakon čijeg gušenja postaje jedan od vodećih čeških disidenata. Bio je inicijator Povelje 77, peticije kojom su se tražile veće slobode i poštivanje ljudskih prava u komunističkoj Čehoslovačkoj, zbog čega je četiri godine proveo u zatvoru.

Havel je kao čelnik Građanskog foruma bio na čelu Baršunaste revolucije čijim izbijanjem 17. studenog 1989. počinje rušenje komunističkog režima u Čehoslovačkoj, a 29. prosinca postaje predsjednik Republike. na toj dužnosti ostaje do ljeta 1992., kad daje ostavku nezadovoljan zbog dogovora o podjeli Čehoslovačke na samostalne Češku i Slovačku. U siječnju 1993. izabran je za prvog predsjednika Češke i na toj dužnosti ostaje dva mandata, do 2003. Havel je bio jedan od najpoznatijih zaštitnih znakova Češke u svijetu, priznat kao simbol borbe za slobodu i demokraciju i kao borac za politiku utemeljenu na poštenju i moralu. Zbog svojih stavova često se dolazio u sukobe s češkim političarima, posebno sa sadašnjim predsjednikom Václavom Klausom. Unatoč svojoj visokoj državničkoj funkciji zadržao je pristupačnost i jednostavnost, pa ga se smatralo idealnim šefom jedne srednjoeuropske države. Havel je bio među rijetkim češkim političarima koji su razumjeli što se devedesetih godina događalo u bivšoj Jugoslaviji. Nije se ustručavao jasno imenovati agresora i žrtvu te je pružio veliku moralnu potporu Hrvatskoj i BiH. Međutim, zbog neslaganja s vladavinom Franje Tuđmana nikad tijekom devedesetih nije posjetio Hrvatsku, osim kraćeg zadržavanja u zagrebačkoj zračnoj luci u prosincu 1995. na putu za Sarajevo. Hrvatsku je prvi put posjetio u veljači 2000. kad je nazočio inauguraciji drugog hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a u službeni posjet doputovao je iste godine u srpnju, kad je osim Zagreba posjetio i Dubrovnik, gdje je proveo i dio godišnjeg odmora.

Havelov 75. rođendan bio je 15. studenog proslavljen i u Zagrebu, u organizaciji Hrvatsko-češkog društva i češkog veleposlanstva, kad je u kinu Europa organizirana projekcija dokumentarnog filma Građanin Havel.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*