Ustavna marginalizacija Hrvata

Rezultati izbora u Bosni i Hercegovini pokazali su još jednom izrazitu nacionalnu polarizaciju birača u toj zemlji. Usprkos uspjehu nominalno multietničkog SDP-a BiH, koji je u samom vrhu po broju glasača u državi, nemoguće je ne primijetiti da je ova stranka dobar izborni rezultat postigla samo na onim područjima gdje Bošnjaci čine većinu stanovništva.

Kada je riječ o Hrvatima, ovi izbori su, jasnije nego ikada dosad, pokazali koliko je njihova politička pozicija unutar sadašnjeg daytonskog ustroja BiH zapravo marginalna.

Nije samo u pitanju izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nitko ozbiljan ne spori da je ogromna većina s kojom je Komšić pobijedio rezultat podrške SDP-ovih glasača, za pretpostaviti je uglavnom Bošnjaka. Sve i da su sve stranke s hrvatskim predznakom, odnosno one koje dobivaju podršku u većinski hrvatskim dijelovima zemlje, imale jednog zajedničkog kandidata, rezultat utrke za Predsjedništvo BiH ne bi bio bitno drukčiji.

Međutim, i rezultati izbora za zakonodavna tijela vlasti ovoga puta upućuju na veliki problem oko političke pozicije Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Već je objavljeno da je HDZ BiH dobio izrazitu većinu glasova u većinski hrvatskim područjima zemlje. No, taj rezultat ovoj stranci uopće ne jamči da će imati svoje predstavnike ili da će njezini predstavnici imati važnu ulogu u vlasti na razini države ili Federacije BiH.

Naravno, točan raspored mandata u zakonodavnim tijelima još se ne zna, kao ni to kakva će politička savezništva biti uspostavljena nakon izbora. Nije isključeno da HDZ BiH tijekom tih pregovora dobije ono što smatra da pripada predstavnicima Hrvata – poziciju predsjedatelja Vijeća ministara, određeni broj ministarskih pozicija u državnoj i entitetskoj vladi…

No, s obzirom da i SDP BiH, kao nominalno multietnička stranka, tvrdi da ima pravo zastupati Hrvate, nije uopće nerealan scenarij po kojem bi SDP, slično kao Komšića, delegirao »svoje Hrvate« na pozicije na državnoj i entitetskoj razini.

Nije stoga čudno što su lideri svih stranaka s hrvatskim predznakom, i oni koji su na izborima dobro prošli i oni koji su izgubili, u svojim prvim izjavama nakon izbora naglasak stavili na potrebu ustavnih promjena. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavio je formiranje hrvatske federalne jedinice i provedbu novih izvanrednih općih izbora već za dvije godine koji bi se trebali odvijati prema drukčijim ustavnim rješenjima. [Alenko Zornija / Vjesnik]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*