Većina predlaže izbor članova Predsjedništva u Parlamnetu

parlament-bih-zgrada Radna skupina za izradu amandmana na Ustav BiH te izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH radi provođenja presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” nije postigla saglasnost o izradi nacrta amandmana na Ustav BiH, premda je prema Akcionom planu Vijeća ministara rad na pripremi nacrta amandmana na Ustav BiH danas trebao biti zavrešen, a nacrt je trebao biti dostavljen Vijeću ministara.
Po riječima Dušanke Majkić, članice ove Radne skupine, dogovor nije bio moguć stoga su članovi Radne skupine predlagali različite izmjene Ustava, od malih do veoma obimnih.
“Najobimnije izmjene su predložile SDA i HDZ, ali ni ostale stranke iz Federacije nisu bile daleko od toga. Članovi Radne skupine nisu imali mandat izaći iz okvira onoga što su im naložile političke stranke. Većina predlaže da se izbor člana Predsjedništva vrši posredno, unutar parlamenta, što bi zahtijevalo značajne izmjene i reduciranje nadležnosti člana Predsjedništva, čemu se protivi SNSD i Stranka za BiH”, istakla je Dušanka Majkić. SNSD i Stranka za BiH izričiti traže neposredan izbor člana Predsjedništva, s tim da Stranka za BiH govori o BiH kao jednoj izbornoj jedinici, a SNSD o dvije izborne jedinice – Republici Srpskoj i FBiH, kako je to utvrđeno sadašnjim Ustavom BiH.
Dušanka Majkić je izjavila da je SDA pokušala svojim prijedlogom na mala vrata uvesti značajan broj izmjena Ustava u vezi sa Domom naroda Parlamentarne skupštine, što je za SNSD bilo neprihvatljivo. “Stav SNSD-a bio je sasvim jasan u vezi s tim. Ono što smo mi predložili veoma je lako izvesti, ali za jednostavne i male ustavne promjene ne postoji želja uglavnom kod bošnjačkih političkih stranakaa”, istakla je Majkić.
Šefik Džaferović, također član Radne skupine, izjavio je da su prisutne dvije koncepcije – jedna koja se zalaže za suštinsku implementaciju presude Europskog suda za ljudska prava, i druga koja je za za “kozmetičke izmjene”. “Današnja rasprava je pokazala da nije moguća ta kozmetička implementacija koju zagovaraju stranke iz RS-a a da se ne zadire u nadležnost Predsjedništva BiH. Kozmetičke izmjene nije moguće izvesti ni u Domu naroda jer ga ne možemo promtrati izolirano, već bi morali ući i u reformu Predstavničkog doma, a onda i cijelog Parlamenta BiH”, pojasnio je Džaferović.
Umjesto nacrta amandmana, Vijeću ministara je upućeno izvješće o radu Radne skupine, a s njim i prijedlog da ona nastavi s radom, ali uz uvjet da čelnici političkih stranaka prethodno zauzmu stav o načelima ustavnih izmjena, tj. da se izjasne, primjerice, o načinu izbora članova Predsjedništva (posredn ili neposredan), broju članova Predsjedništva, broju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH…
Radnu skupinu čine predstavnici sedam klubova zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH, po jedan predstavnik iz svakog naroda (tri) iz Doma naroda i tri ministra iz Vijeća ministara BiH.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*