Veliki problem: Svaki četvrti Hrvat ima problema s mentalnim zdravljem

Mentalno zdravlje je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj: svaki četvrti građanin (njih oko milijun) ima problema s mentalnim zdravljem. No Hrvatska nema na suvremen način organizirane izvanbolničke službe za liječenje i rehabilitaciju zbog čega su psihijatrijske bolnice pretrpane, a mnogi bolesnici lišeni mogućnosti povratka u »normalan« život, time i svojih ljudskih prava.

O tome se u ponedjeljak, u povodu Svjetskog dana bolesnika, raspravljalo na okruglom stolu »Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja« u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu i Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja »Svitanje« čija je predsjednica psihijatrica prof. dr. Slađana Štrkalj Ivezić uvodno u nekoliko primjera opisala što danas znači u Hrvatskoj biti psihički bolesnik.

Osim stigme, koja je i dalje prisutna kad je riječ o oboljelima »na dušu«, tu je i gubitak poslovne sposobnosti. Devet do 10 tisuća ljudi nema stoga prava odlučivanja o sebi, o svome poslu i primanjima, oni se zapravo ne mogu ni pošteno zaposliti. Naime, već je pet godina njezin pacijent sa shizofrenijom »zatočen« u domu jer nema mogućnosti za ambulantnu skrb; jedna pacijentica s anksioznim poremećajem je stalno na lijekovima koji joj onemogućavaju rehabilitaciju….

Prof. Štrkalj Ivezić je istaknula da je Hrvatska jedina europska država koja nije učinila nijedan važniji korak prema organizaciji službe za liječenje mentalnih poremećaja u zajednici prema preporukama SZO-a. Takvih pokušaja ima, ali nakon što su prije dvadesetak godina iz domova zdravlja izbačene službe za mentalno zdravlje, nema većih pomaka. Imamo nacionalnu strategiju za mentalno zdravlje koja se ne provodi, a i u njoj se nedostatak izvanbolničkih centara navodi kao jedan od glavnih problema zdravstvenog, a neizravno i socijalnog sustava. Da je krajnji trenutak da se nešto poduzme na tom području je i rastuća opasnost od depresivnih poremećaja za što se treba pripremiti, među ostalim educirati i liječnike koji će ih znati rješavati i to u izvanbolničkim ustanovama.

Raspravu je nenajavljeno podržao i u njoj sudjelovao i zamjenik ministra zdravlja, mr. Marijan Cesarik koji se založio za skrb o mentalnom zdravlju prema stručnim preporukama kako je to organizirano u razvijenom svijetu.

Izvor: Vjesnik, Zagreb

1 Comment

  1. Veliki dio “bolesnika” nisu bolesnici već im treba terapijska pomoć psihologa koje je Zakon, Komora Psihologa i Liječnički lobi smjestio psiholozima puno nižu razinu ovlasti a time i kresanja pomoći ljudima koji su velikim dijelom od nabrojenih, zapravo zdravi i kome netrebaju psihijatri. Podcjenjivanje psihologa je premašilo granice štovanja struke. Za nevjerovati je da se gotovo sve edukacije koje su tesko odradili psiholozi mogu okaciti macku o rep ili baciti u vjetar s jedne strane a s druge vapi milion ljudi ili četvrtina hrvatskih građana za pomoć. Dajte zraka stručnjacima koji hoće i znaju raditi s ljudima…a stisnite suce, liječnike i komore da ne ČUVAJU POSAO!

Odgovori na Zdenko Otkaži odgovor

Your email address will not be published.


*